„Prljavština je dobra”: Zašto djeca trebaju biti više izložena mikrobima

Novopečeni roditelji se često zaokupe time da trebaju učiniti sve kako bi dobro pazili na svoju djecu. Ovaj svijet je nepresušan izvor infromacija, tako da odluka o tome koje će informacije koristiti našoj obitelji i dobru djece, a koje se plasiraju samo radi zarade može biti naporan i težak proces.

 

Lulu Garcia-Navarro s NPR-a je nedavno napravila intervju sa znanstvenikom Jackom Gilbertom koji proučava ekosustav mikroba na Sveučilištu u Chicagu.  Nakon što je rođeno njegovo drugo dijete, on je, kao i mnogi koji po drugi put postanu roditelji, opuštenije pristupio odgoju djece. Sukladno tome, odlučio je istražiti što se krije iza mikroba i rizik koji oni predstavljaju djeci modernoga doba.

 

Možda je čak iznenađujuće, njegovo istraživanje je pokazalo da je većina izlaganja mikrobima zapravo korisna.

 

Kao odrasli, prirodno želimo zaštititi svoju djecu od bilo čega što bi im moglo naštetiti, ali ono što možda ne shvaćamo je da, dok se toliko trudimo zaštititi ih, moguće je da unazađujemo njihovu sposobnost da izgrade snažan imunološki sustav. Dok žurno brišemo njihove ruke nakon što su se igrali vani ili sprječavamo da ih poliže kućni ljubimac, sprječavamo mikrobe da odrade svoj posao.

 

Gilbert se osvrće na život kakav je prije bio, govoreći „ da smo jeli više pokvarene hrane koja je sadržavala bakterije. Dopuštali smo djeci da budu puno češće u dodiru sa životinjama, biljkama i tlom.“ Danas toliko pažnje pridajemo tome da sve oko njih bude sterilno, dok zapravo manjak izloženosti mikrobima i pretjerana sterilizacija svega dovodi do hipersenzitivnog imunološkog sustava:

 

„ Imamo malene stanice koji su poput vojnika i zovu se neutrofili. Kad provedu previše vremena besposleno, postanu razdražljivi i uzrokuju upale. I tako kada konačno vide strano tijelo, kao na primjer pelud, prouzrokuju upalu. Polude. To je ono što uzrokuje astmu i ekceme, a često i alergije na hranu.“

 

Dopuštajući svojoj djeci da se igraju u prljavome i ostanu relativno „prljava“, povećavate mogućnost da razviju snažan imunološki sustav. Glavni zločin zbog kojeg je većina roditelja kriva, unatoč dobroj namjeri, je pretjerano steriliziranje okoline. Gilbert posebno ističe kako je korištenje vruće ili tople vode sa sapunom dovoljno dobro za pranje ruku djece i puno zdravije od korištenja sredstva za dezinficiranje ruku.

 

Gilbert također razbija mit o „pravilu od 5 sekundi“ objašnjavajući kako su mikrobima potrebne milisekunde kako bi se zalijepili, na primjer za ljepljivi komad tosta sa džemom. Nema razlike. Osim ako tost niste ispustili na neko područje u kući na kojem mislite da bi moglo biti užasno opasnih bakterija, što je gotovo nemoguće, nema opasnosti za vaše dijete.“

 

O ovome svakako razmišlja svaki roditelj kada njegovom malenom djetetu ispadne duda iz usta. Njihova koljena refleksno trznu i to je nešto što većina ljudi ne može promijeniti. Pritom Gilbert nudi pomalo kontroverzan savjet za odgovor na ovu situaciju. Pritom savjetuje da, kada se takvo što dogodi, bolje je da roditelji poližu dudu nego da ju operu. Jedno istraživanje je pokazalo da „ djeca roditelja koji poližu dudu i stave je ponovno djeci u usta imaju manje alergija, astme i ekcema. Njihovo cjelokupno zdravlje je bolje i snažnije.“

 

Već smo i prije pisali o nevjerojatnim dobrobitima koje nam prljavština pruža, čak i nama odraslima. Mikrobi koji se nalaze u tlu, posebno mycobacterium vaccae, se smatraju prirodnim antidepresivima koji utječu na neurone, poput lijekova kao što je Prozac.

 

Provođenje vremena na otvorenom općenito predstavlja ogromne dobrobiti našem fizičkom i psihičkom zdravlju. Ono što se također prakticira je i „earthing“ ili „ grounding“ (spajanje sa Zemljinom energijom), što nas potiče da hodamo bosonogi po travi. Logika kojom se vodi „grounding“ se temelji na jakom negativnom naboju Zemlje. Negativni naboj odlikuje velik broj elektrona koji teoretski služe kao dobra zaliha antioksidansa i slobodnih radikala nastalih od raspada elektrona. Hodanje bosim nogama po tlu obogaćuje naše zdravlje i promiče dobar osjećaj – koncept koji se može pronaći u literaturi i koji prakticiraju razne kulture diljem svijeta.

 

Iza ovoga stoje čvrsti znanstveni dokazi i brojna objavljena istraživanja.

 

Što je s kupanjem? „Pretjerano kupanje zapravo može oštetiti kožu i dovesti do toga da djeca budu podložnija infekcijama ili reakcijama kao što su ekcemi.“ Djeci koja su stara manje od 6 pa sve do 18 mjeseci mogu bez problema proći i nekoliko dana bez kupanja – dovoljno je korištenje toplih i vlažnih krpa.

 

Sve su ove informacije inspirirale Kevina da sudjeluje u pisanju Dirt is Good: The Advantage of Germs for Your Child’s Developing Immune System , vodiča u kojem su odgovori na pitanja koji pomažu roditeljima da bolje shvate ono što trebaju znati kad se radi o izlaganju djece mikrobima.

 

Ova knjiga zagluši buku interneta i daje nam činjenice koje podupire znanost i pomažu nam u boljem odgoju naše djece.

 

„  Internet je prepun spekulacija i krivih interpretacija rizika i dobrobiti onoga što mnogi roditelji samo nazivaju mikrobima, ali što sada znanstvenici nazivaju mikrobiomima : kombiniranu aktivnost svih sićušnih jedinki u našem tijelu i onoga što nas okružuje, a to sve ima ogroman utjecaj na naše zdravlje.”

 

Lulu završava intervju pitanjem za Kevina: „Što bismo trebali učiniti?”

 

“ Izrazito bih preporučio veće konzumiranje raznobojnog povrća, više lisnatog povrća, prehranu bogatiju vlaknima, kao i smanjenu konzumaciju šećera. Ali općenito, dopustite svojoj djeci da dožive svijet.”

 

Izvor članka:

https://www.collective-evolution.com/2017/07/20/dirt-is-good-why-children-need-more-exposure-to-germs/?fbclid=IwAR2l0YOXuYZ-Law3dzdbwy-qczciZuYUvFQ3zAyuKaYI7y__zLZF39vWO8Y

 

Članak prevela i prilagodila:

Laura Mazur