Skeniranja mozga pokazuju pravi utjecaj ljubavi na dječji mozak

Tješite ih kada ogrebu koljeno na igralištu i pomognete im da zaspe s umirujućom uspavankom. Ali biti brižna majka nije samo emocionalna skrb, to utječe i na veličinu dječjeg mozga, kažu znanstvenici.

Kada se usporede skeniranja mozga trogodišnjaka, od kojih je jedno dijete zanemareno, vidi se ogromna razlika u veličini mozga.

Znanstvenici kažu da ta velika razlika u veličini mozga ima jedan osnovni uzrok, na koji se način majke brinu o svojoj djeci.

Dijete sa manjim mozgom je zapravo bila žrtva ozbiljnog zanemarivanja i zlostavljanja.

Bebin mozak raste i razvija se kada je ona u kontaktu sa svojom  okolinom i uči kako se snalaziti u toj okolini.

Kada bebin plač donese hranu ili utjehu, ojačava im se snaga živčanih putova koji im pomažu da nauče kako dobiti ono što im je potrebno, tjelesno i emocionalno. Ali djeca koja ne dobiju odgovor na njihov plač i djeca koju su zlostavljana kada plaču, nauče potpuno drugačije pouke.

Živčani putevi koji su razvijeni i ojačani na negativan način pripremaju djecu na negativan okoliš, te njihova sposobnost da osjete brižnost i dobrotu može biti oštećena.

Prema nekim istraživanjima, mozak zanemarenog djeteta ima velike nedostatke bitnih područja koja su postojana u dobro zbrinutom djetetu.

Posljedice tih nedostataka su naglašene, dijete sa većim mozgom biti će pametnije i veća je mogućnost da razvije sposobnost suosjećanja.

Ova vrsta teškog, globalnog zanemarivanja može imati razarajuće posljedice. Ekstreman manjak stimulacije može rezultirati sa manjim brojem živčanih putova koji su u mogućnosti da uče.

Nedostatak prilike kod povezivanja sa brižnim njegovateljem tijekom ranog djetinjstva može značiti da će neka djeca uvijek imati poteškoće pri stvaranju važnih odnosa sa drugima. Istraživanja su također pronašla da je vrijeme bitan čimbenik, djeca koja su usvojena kao novorođenčad su pokazala viši stupanj oporavka od djece koja su već prohodala.

Suprotno od toga, djeca sa manjim mozgom imaju veću šansu da postanu ovisni o drogama i budu upetljana u nasilne zločine, puno veću šansu da budu nezaposleni i da ovise o socijalnoj skrbi.

Također, dijete ima veću mogućnost da razvije mentalne i druge ozbiljne zdravstvene probleme.

Neke određene dugotrajne posljedice na mozgu koji se razvija uzrokovane zlostavljanjem i zanemarivanjem mogu biti:

  • Smanjen rast mozga u lijevoj hemisferi, koja može povećati rizik depresije
  • Nadraženost limbičkog sustava, što može uzrokovati panični poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj
  • Manji rast hipokampusa i limbične nepravilnosti, što može povećati rizik za disocijativne poremećaje i oštećenja pamćenja
  • Oštećenje između veze dvije hemisfere mozga, što je povezano sa simptomima ADHD-a.(Poremećaj pažnje uzrokovan hiperaktivnošću)

Profesor Allan Schore, sa sveučilišta UCLA, rekao je da ako beba nije pravilno zbrinuta u prve dvije godine života, to može imati veliki utjecaj na razvoj.

Istaknuo je da geni koji su bitni za nekolicinu moždanih funkcija, uključujući i inteligenciju, ne mogu funkcionirati.

I nažalost moguće je da se nikad ne razviju.

Postoje zabrinjavajuće implikacije za zanemarenu djecu koje su usvojene nakon druge godine života.

Isto tako izgleda da što je teže majčino zanemarivanje, to je više naglašena šteta.

Također česta je pojava da roditelji koji su bili zanemareni od strane njihovih roditelja, nemaju dobro razvijen mozak, pa zbog tog razloga ti roditelji isto tako zanemaruju svoju djecu.

Ali istraživanja u Americi su pokazala da se taj beskrajni ciklus može zaustaviti ako se rano počne raditi na tome i ako obitelji dobiju dobru potporu.

To proučavanje je povezano sa drugim istraživanjem koje je pronašlo da djeca kojima je dana ljubav i pozornost rano u životu su pametnija i imaju bolju sposobnosti učenja.

Iskustva ranog djetinjstva pružaju dobru osnovu kod izražavanja inteligencije, osjećaja i osobine kod djeteta.

Kada su ta iskustva uglavnom negativna, djeca mogu razviti probleme sa osjećajima, ponašanjem i učenjem koja su postojana tijekom cijelog života, osobito ako se ne spriječi rano.

Proučavanje dječjih psihijatara i neuroznanstvenika na sveučilištu medicine u Washingtonu, pronašlo je da školarci kojih su majke dobro njegovale rano u životu imaju mozgove sa većim hipokampusom, glavni dio mozga bitan za učenje, pamćenje i reakciju na stres.

To istraživanje je prvo koje je pokazalo da promjene u ovom ključnom djelu dječjeg mozga su povezane sa majčinom brigom.

Glavna autorica Joan L. Luby, profesorica dječje psihijatrije, kaže kako ovo istraživanje ojačava važnost brižnih roditelji, te kako oni utječu na razvoj djece.

 

Članak preveo i prilagodio:

Ivan Bogdanović

 

Izvor članka:

https://truththeory.com/2013/11/19/brain-scans-show-the-real-impact-love-has-on-a-childs-brain/?fbclid=IwAR0IUMMO1zdgN4pS0XDQGWC5G6MQRTZNMDU-t2TdAToAF3QLecyjEiaAZtA