Dječji problemi uključuju prilagodbu novoj učionici, vršnjačko nasilje ili zlostavljanje kod kuće, ali otpornost je sposobnost da se uspije unatoč tim izazovima.
Skloni smo idealizirati djetinjstvo kao bezbrižno vrijeme, ali mladost sama po sebi ne štiti od emocionalnih rana, izazova i trauma s kojima se mnoga djeca susreću. Od djece se može tražiti da se nose s problemima u rasponu od prilagodbe novoj učionici ili online školovanju do zlostavljanja od strane vršnjaka ili čak borbi kod kuće. Dodajte tome neizvjesnosti koje su sastavni dio odrastanja u složenom svijetu, i djetinjstvo može biti sve samo ne bezbrižno. Sposobnost napredovanja unatoč tim izazovima proizlazi iz vještina otpornosti.
Dobra vijest je da se vještine otpornosti mogu naučiti.
Izgradnja otpornosti - sposobnosti da se dobro prilagodi nedaćama, traumi, tragediji, prijetnjama, ili čak značajnim izvorima stresa -može pomoći našoj djeci da se nose sa stresom i osjećajima tjeskobe i neizvjesnosti. Međutim, biti otporan ne znači da djeca neće doživjeti poteškoće ili nevolje. Emocionalna bol, tuga i anksioznost česti su kada smo pretrpjeli veliku traumu ili osobni gubitak, ili čak kada čujemo za tuđi gubitak ili traumu.
10 savjeta za izgradnju otpornosti kod djece i mladeži
1. Uspostavite veze
Učite svoje dijete važnosti uključivanja i povezivanja s vršnjacima, uključujući vještinu empatije i slušanja drugih. Pronađite načine kako pomoći djeci da potaknu povezivanje predlažući im da se povežu s vršnjacima osobno ili putem telefona, video chatova i SMS-ova. Također je važno izgraditi snažnu obiteljsku mrežu. Povezivanje s drugima pruža socijalnu potporu i jača otpornost.
2. Pomozite svom djetetu tako da ono pomaže drugima
Djeca koja se mogu osjećati bespomoćno mogu se osjećati osnaženo pomagajući drugima. Uključite dijete u volonterski rad primjeren njegovoj/njezinoj dobi ili zatražite da vam pomogne u zadacima koje može savladati. U školi razmišljajte s djecom o načinima na koje mogu pomoći drugima u njihovom ili nižim razredima.
3. Održavajte dnevnu rutinu
Pridržavanje rutine može biti veoma utješno za djecu, posebice mlađu djecu koja žude za strukturom u svom životu. Radite s djetetom na razvijanju rutine, i istaknite vremena koja su za školski rad i igru. Možda ćete morati biti fleksibilni s nekim rutinama, osobito u vremenima nedaća i tranzicije. U isto vrijeme, važno je održati rasporede i dosljednost.
4. Napravite stanku
Iako nas manja doza anksioznosti može motivirati na pozitivno djelovanje, također moramo uvažiti sve osjećaje. Naučite svoje dijete kako se usredotočiti na nešto što može kontrolirati ili nešto na što može djelovati. Pomozite izazivanjem nerealnog razmišljanja tražeći od njih da ispitaju šanse za najgori scenarij ili što bi mogli reći prijatelju koji ima te brige. Imajte na umu ono čemu je vaše dijete izloženo, a što može biti problematično, bilo putem vijesti, interneta ili načulih razgovora. Iako se škole smatraju odgovornima za učinak ili moraju pružiti određene upute, tijekom školskog dana ugradite nestrukturirano vrijeme kako biste djeci omogućili da budu kreativni.
5. Naučite svoje dijete brizi o sebi
Naučite svoje dijete važnosti osnovne brige o sebi. To može biti više vremena za pravilno jedenje, vježbanje i dovoljno sna. Osigurajte da vaše dijete ima vremena za zabavu i sudjelovanju u aktivnostima u kojima uživa. Briga za sebe, pa čak i zabavljanje pomoći će djeci da ostanu uravnoteženi i bolje se nose sa stresnim vremenima.
6. Krećite se prema svojim ciljevima
Naučite svoje dijete da postavi razumne ciljeve i pomozite mu da ide prema njima korak po korak. Utvrđivanje ciljeva pomoći će djeci da se usredotoče na određeni zadatak i može pomoći u izgradnji otpornosti da se ide naprijed unatoč izazovima. U školi podijelite velike zadatke na male, ostvarive ciljeve za mlađu djecu, a starijoj djeci priznajte postignuća na putu do većih ciljeva.
7. Njegujte pozitivnu sliku o sebi
Pomozite svojem djetetu sjetiti se načina na koji su se uspješno nosili s teškoćama u prošlosti i pomozite im razumjeti da im ti prošli izazovi pomažu u izgradnji snage za suočavanje s budućim izazovima. Pomozite svojem djetetu da nauči vjerovati sebi kako bi riješilo probleme i donijelo odgovarajuće odluke. U školi pomozite djeci vidjeti kako njihova individualna postignuća doprinose blagostanju cijelog razreda.
8. Sagledajte stvari u perspektivi i zadržite optimističan stav
Čak i kada se vaše dijete suočava s vrlo bolnim izazovima, pomozite mu da sagleda situaciju u širem kontekstu i zadrži dugoročnu perspektivu. Iako je vaše dijete možda premlado da bi samostalno razmišljalo o dugoročnim izgledima, pomozite mu da vidi da postoji budućnost izvan trenutačne situacije i da budućnost može biti dobra. Optimističan i pozitivan pogled može omogućiti djeci da vide dobre stvari u životu i nastave dalje čak i u najtežim trenucima. U školi, koristite povijest da pokažete kako život ide naprijed nakon loših događaja, a najgore stvari su specifične i prolazne.
9. Tražite prilike za samootkrivanje
Djeca često najviše nauče o sebi tijekom teškim vremena. Pomozite vašem djetetu da spozna kako ih ono s čim se suočavaju može naučiti "od čega su napravljeni". U školi, razmislite o vođenju rasprave o onomu što je svaki učenik naučio nakon suočavanja s teškom situacijom.
10. Prihvatite promjenu
Promjena djeci i mladima često može biti zastrašujuća. Pomozite vašem djetetu da vidi da je promjena dio života, a novi ciljevi mogu zamijeniti ciljeve koji su postali nedostižni. Važno je proučiti što ide dobro, i imati plan djelovanja za ono što ne ide dobro. U školi, istaknite kako su se učenici promijenili kada su prešli u više razrede i raspravite kakav je utjecaj ta promjena imala na učenike.
Otpornost i predškolska djeca
Vrlo mala djeca, koja su tek nedavno savladala vještine hodanja i govorenja, možda neće moći izraziti svoje tjeskobe i strahove. Iako možda mislite da su premladi da shvate što se događa, čak i vrlo mala djeca mogu apsorbirati zastrašujuće događaje iz vijesti ili iz razgovora koje načuju.
Pripazite na znakove straha i tuge koje djeca možda neće moći opisati riječima. Jesu li vaša djeca postala posebno nametljiva ili im je potrebno više zagrljaja nego inače? Jesu li vaša djeca opet započela sa starim navikama nakon što ste pomislili da su prerasli takvo ponašanje? Jesu li odjednom razdražljiviji? Možda osjećaju pritisak onoga što se događa u svijetu oko njih. Iskoristite igru kako biste pomogli vašoj djeci da izraze svoje strahove i potaknite ih da koriste umjetnost ili igre pretvaranja da izraze ono što možda neće moći opisati riječima.
Iskoristite obiteljsko vrijeme poput sigurnosne dekice za svoju djecu: zamotajte ih u obiteljsku blizinu i pobrinite se da vaša djeca imaju puno obiteljskog vremena. U vrijeme stresa i promjena provodite više vremena sa svojom djecom igrajući igre, čitajući im ili ih samo držite blizu sebe.
Otpornost i osnovnoškolci
Osnovnoškolci možda počinju formirati nove grupe prijatelja i sudjelovati u novim aktivnostima kako dolaze na svoje. Kako počinju učiti predmete o svijetu izvan svojih domova, očekuju od učitelja, kao i od roditelja da učine da se osjećaju sigurno i da im pomognu da se sve riješi.
Pobrinite se da vaše dijete ima mjesto gdje se može osjećati sigurno, bilo da se radi o domu ili školi (idealno bi bilo da su oboje sigurni).
Razgovarajte sa svojom djecom. Kada imaju pitanja, odgovorite na njih iskreno i s ohrabrivanjem koje uključuje jednostavne izjave koje im daju do znanja da poduzimate radnje kako biste ih zaštitili i da ste tu da se brinete o njima. Poslušajte njihove brige i strahove kada vam se obrate zbog njih i dajte im do znanja da ste tu za njih.
Kada postoji situacija izvan kuće koja je zastrašujuća, ograničite količinu vijesti koje vaša djeca gledaju ili slušaju. Uvijek postoji mogućnost da pogrešno protumače ono što vide ili čuju na vijestima. Ne morate skrivati ono što se događa u svijetu od vaše djece, ali ne moraju biti izloženi stalnim pričama koje potiču njihove strahove. Provjerite njihovo razumijevanje onoga čemu su bili izloženi.
Shvatite da dodatni stresori mogu pojačati normalne dnevne stresove. Vaša djeca obično mogu podnijeti neuspjeli test ili zadirkivanje, ali shvatite da mogu odgovoriti bijesom ili lošim ponašanjem na stres koji ih inače ne bi uzdrmao. Uvjerite ih da samo želite ono što je najbolje za njih i da ste tu za njih.
Otpornost i djeca viših razreda osnovne škole
Čak i bez većih trauma, viši razredi mogu biti posebno teško razdoblje za mnogu djecu jer se bore da udovolje dodatnim akademskim zahtjevima i izbjegnu nove društvene zamke. Oni očekuju od učitelja i prijatelja, kao i roditelja, da učine da se osjećaju sigurno.
Pojačajte empatiju i pomozite svom djetetu sagledati perspektivu. Ako vaše dijete upadne u promjenu društvenih grupa koje se formiraju u višim razredima, pomozite mu da shvati da se druga djeca mogu osjećati jednako usamljeno i zbunjeno i pomozite im da vide dalje od trenutne situacije.
Razgovarajte sa svojim djetetom o vlastitim osjećajima tijekom razdoblja velikog stresa. Vaša djeca mogu biti dovoljno stara da cijene slušanje o vašim vlastitim mislima i osjećajima, ali i o načinima na koje se nosite s njima. Podijelite kako vam načini na koje se nosite s njima pomažu, ali i pronađite tehnike koje bi mogle koristiti vašem djetetu.
Otpornost i srednjoškolci
Iako su vas vaši tinejdžeri možda prerasli, oni su još uvijek mladi i mogu snažno osjetiti strah i nesigurnost kako normalnih stresova tinejdžera, tako i događaja u svijetu oko sebe. Emocije mogu biti nestabilne i blizu površine tijekom tinejdžerskih godina te pronalaženje najboljeg načina povezivanja s tinejdžerom može biti teško.
Razgovarajte s njima kad god možete, čak i ako se čini da ne žele razgovarati. Ponekad je najbolje vrijeme za razgovor kada ste zajedno u automobilu; ponekad to može biti kada radite kućanske poslove zajedno, dopuštajući tinejdžeru da se usredotoči na nešto drugo dok razgovarate. Kada imaju pitanja, odgovorite na njih iskreno, ali ohrabrujuće. Pitajte ih za mišljenje o tome što se događa i poslušajte njihove odgovore.
Pronađite prostor na kojem vaš tinejdžer može stvoriti svoje sigurno mjesto, bilo da se radi o njihovoj spavaćoj sobi ili negdje gdje pronalaze utjehu. U srednjoj školi emocije se mogu intenzivirati, a može biti prisutno i odbacivanje, ruganje ili maltretiranje. Vlastiti prostor može im poslužiti kao stabilnost i mjesto koje mogu smatrati svojim. Vaša djeca možda više vole biti sa svojim prijateljima nego provoditi vrijeme s vama, ali budite spremni pružiti im puno obiteljskog vremena kada im je to potrebno i odvojiti vrijeme za obitelj koje uključuje njihove prijatelje.
Kada se u cijelom svijetu događaju stresne stvari, potaknite svog tinejdžera da uzme stanku od vijesti, bilo da prima vijesti s televizije, časopisa, novina ili interneta. Iskoristite ono što vide i čuju kao katalizator za raspravu. Tinejdžeri se mogu ponašati kao da se osjećaju besmrtnima, ali u biti i dalje žele znati da će sve biti u redu. Iskrene rasprave o svojim strahovima i očekivanjima mogu pomoći vašem srednjoškolcu da nauči izraziti vlastite strahove. Ako vaš tinejdžer ima poteškoća s riječima, potaknite ga da koristi dnevnik ili umjetnost za izražavanje emocija.
Mnogi tinejdžeri već osjećaju ekstremne uspone i padove zbog razine hormona u njihovim tijelima; dodatni stres ili trauma mogu učiniti da se te promjene doimaju ekstremnijima. Imajte razumijevanja za osjećaje i emocije, ali također budite čvrsti kada tinejdžeri na stres reagiraju ljutitim ili mrzovoljnim ponašanjem. Uvjerite svoje dijete da će biti dobro i da se brinete za njihov najbolji interes.
Putovanje otpornosti
Razvijanje otpornosti osobno je putovanje i trebali biste iskoristiti svoje znanje o vlastitoj djeci kako biste ih vodili na njihovom putu. Pristup izgradnji otpornosti koji radi za vas ili vaše dijete možda neće raditi za nekoga drugoga.
Ako se vaše dijete doima zaglavljeno ili preopterećeno i ne može koristiti ove savjete, možda biste trebali razmisliti o razgovoru s nekim tko vam može pomoći, kao što je psiholog ili drugi stručnjak za mentalno zdravlje. Obraćanje nekome za smjernice može pomoći vašem djetetu da ojača otpornost i ustraje tijekom razdoblja stresa ili traume.
Izvor: https://www.apa.org/topics/resilience/guide-parents-teachers
Prevela i prilagodila: Katarina Bosak