Nastava po epohama konkretno znači kako se jedan predmet unutar „glavne nastave“ obrađuje u periodu od 3 – 4 tjedna. Primjerice, 3 tjedna se obrađuje hrvatski jezik, a potom 3 tjedna matematika itd.

Ovo se pokazao kao izvrstan način učenja, budući da učenici mogu potpuno uroniti u jednu temu i doživjeti je. Pažnja učenika neće biti rasipana, što često može nepovoljno utjecati na razvoj i zdravlje. Epohalnim načinom učenja, učenici ne samo da će trajnije usvojiti gradivo, već će se učiti dubinski i kontinuirano istraživati pojedino područje. Ovaj model učenja su prihvatili uspješni skandinavski obrazovni sustavi.

Waldorfski učitelj/ica prati dijete kvalitativno i individualno, stoga se učenici u nižim razredima prate opisnim ocjenama, dok se višim razredima uz opisne ocjene uvode i brojčane, no tada je učenik spremniji da ga se vrednuje prema standardiziranim vanjskim kriterijima.

Osim što se izbjegava nepotrebni stres i učenje radi ocjene, kod učenika se ujedno i njeguje unutarnja (intrinzična) motivacija za znanjem i učenjem.

Na kraju svake školske godine svaki učenik dobiva svjedodžbu u kojoj se nalazi pomno praćeni opis njega samog, sa svim njegovim osobinama i područjima u kojima je napredovao, ali i onima na kojima bi trebao poraditi. Svako dijete s ponosom čita svjedodžbu, jer zna da se radi o njemu.

Djeca osnovnoškolske dobi imaju potrebu za uzornom odraslom osobom i zdravim autoritetom. Uspostavljanjem osobnog odnosa s učiteljem uspotavlja se i odnos temeljen na povjerenju.

Učitelj glavne nastave (razredni učitelj) ima zadatak unutar jedne epohe (predmetne teme) prenijeti esenciju gradiva i potaknuti na promišljanje i istraživanje teme. Razredni učitelj zajedno s učenicima ulazi u istraživački obrazovni proces.

Učitelj koji ih prati 8 godina, može jako dobro pratiti razvojne potrebe svih učenika, a u suradnji s drugim učiteljima predmetne nastave i roditeljima može postići znatno bolje rezultate u radu s djecom.

U waldorfskoj školi se koristi metodika koja je prirodna djetetu i čovjeku. To znači da se angažiraju svi segmenti, kako bi se dijete razvijalo kognitivno, emocionalno, voljno, tjelesno itd. U jednom danu je zastupljena ritmička nastava, nastava za glavu i umjetnička nastava. Učenici kroz jedan dan dobiju poticaje za cijelo njihovo biće i pritom prirodno uče i svladavaju školsko gradivo bez stresa. Ovakva metodika ujedno djeluje povoljno po njihovo zdravlje.

Odgovor je – da. Iskustva i istraživanja su pokazala da učenici waldorfskih škola dolaze s više samopouzdanja i sposobnostima potrebnim za svladavanjem novih izazova. U tome će im definitivno ići u prilog i široka paleta znanja i vještina koje će steći u waldorfskoj školi.

Kroz cijelu osnovnu školu se njeguje želja za učenjem novih znanja i vještina, tako da je „cjeloživotno obrazovanje“ nešto što je waldorfskim učenicima prirodno.

Prijelaz u srednju školu je za sve učenike velika promjena, jednako kao i prijelaz iz srednje škole na fakultet, no učenici waldorfskih škola se kapacitiraju na svim razinama (emocionalno, kognitivno i voljno), stoga su i spremniji na sve životne promjene i novopostavljena očekivanja okoline.

Svi naši učitelji, bilo glavne ili predmetne nastave, visoko su motivirani za rad s djecom i mladima. Osim završenih fakulteta naši učitelji prolaze kroz dodatni stručni studij waldorfske pedagogije po međunarodnom programu, koji ih kapacitira znanjima, pedagoškim alatima i senzibilitetom za rad s djecom i mladima.

Naši učitelji su stručni u promatranju i individualnom praćenju učenika, vođenju razreda te posjeduju visoku razinu praćenja razvojnih potreba.

Načelo waldorfske pedagogije je da svaki odgoj započinje samoodgojem, stoga se waldorfski učitelji konstantno usavršavaju i rade na sebi. Svako učenje započinje primjerom.

Nastava u waldorfskoj školi započinje u 8.00h, a za prva tri razreda završava u 12.00h. Nakon toga se odvija Produženi boravak za one učenike koji se odluče za to. Produženi boravak traje do 16.30h.

Pored uobičajnih predmeta koji se poučavaju i u državnim osnovnim školama, u Waldorfskoj školi postoje i dodatni predmeti, koji kvalitativno upotpunjuju nastavni program.

To su:

• - Dodatni strani jezik (već od prvog razreda uče se 2 strana jezika)

• - Ručni rad

• - Vrtlarstvo

• - Obrti

• - Religijska kultura

• - Euritmija

Vrtlarstvo je redovan predmet u Waldorfskim školama. Učenici kroz njega uče o prirodi i ekološkom uzgoju biljaka kroz vlastito neposredno, praktično iskustvo. Ovakva nastava ne samo da razvija ekološku svijest, već se kroz nju uči i razumijevanje prirodnih procesa i potiče se istraživački rad.

Kroz vrtlarenje učenici se uče brinuti za živi svijet (razvoj moralne svijesti) te razvijaju praktične vještine obrade tla i uzgoja hrane, što im ostavlja životno važan osjećaj samopouzdanja i samodostatnosti.

Kako bi nastava vrtlarstva bila što kvalitetnija, naša škola surađuje sa stručnjacima za permakulturu i biodinamičku poljoprivredu te se u školi održavaju i radionice iz tog područja.

U radionice rado pozivamo i uključujemo i roditelje.

Svako dijete u našoj školi već od 1. razreda kreće s učenjem dva svjetska jezika: engleskog i njemačkog.

Nastava stranih jezika odvija se po posebno osmišljenim principima prilagođenim dobi djece. U nižim razredima, primjerice, to su pretežito društvene igre, pjesme, igrokazi i slični interaktivni sadržaji. Na taj način se strani jezik usvaja lako i prirodno te najvažnije od svega razvija interes za strane jezike.

U 5. razredu se uvodi i treći strani jezik (izborni), stoga učenici nakon završene waldorfske škole se mogu smatrati poliglotima.

U višim se razredima, između ostalog, organiziraju i posjeti Waldorfskim školama u drugim govornim područjima, kako bi učenici dodatno imali priliku usavršiti jezike kroz praksu i uspostaviti međunarodna poznanstva i prijateljstva.

Sva učenici naše škole naučit će svirati blok flautu, koja se poučava već od prvog razreda.
Isto tako, sva djeca aktivno sudjeluju u školskim priredbama te u zboru i orkestru.

Djeca koja pored flaute žele naučiti svirati i dodatni instrument, mogu to odabrati u sklopu slobodnih aktivnosti u školi.

U Waldorfskoj osnovnoj školi glazba (kao i druge umjetnosti) se djeci približava kroz različite sadržaje i predmete, a ne samo na satu glazbenog. Glazba je važan odgojni i obrazovni alat te se njom svatko može izražavati. Ona nije područje rezervirano samo za talentirane glazbenike.

Bavljenje glazbom razvija osjećaj za usklađenost s drugima, osjećaj za ritam i mjeru te mnoge druge sposobnosti.

Nastavom ručnog rada učenici razvijaju svoje fine motoričke vještine, koje imaju enorman utjecaj na kognitivni razvoj djeteta. Također, ručni rad je izravno povezan s razvojem volje.

Učenici razvijaju spretnost, domišljatost i upornost. U 1. razredu će učenici znati izraditi futrolice za svoje blok-flaute, a u kasnijim razredima će izrađivati različite uporabne predmete. Putem toga učenici također razvijaju strast prema vlastitoj kreaciji.

Najčešće svoje kreacije rade za nekog te se na taj način potiče i razvoj socijalnog aspekta (darivanja druge osobe), ali i prepoznavanja potreba drugih.

Euritmija je umjetničko-zdravstveno-pedagoška disciplina koja se temelji na pokretu. Pokretom se izražavaju zvukovi, glasovi i tonovi. Pokret je sam po sebi izuzetno važan za cjelokupni proces učenja, jer dijete večinski uči kroz iskustveno. Stoga, koordinirati i osvještavati pokret bi značilo osvijestiti spoznajne procese. Kod djece se euritmijom razvijaju sposobnosti izražavanja kroz ples i dramski nastup, ali se ostvaraju i brojne dodatne dobrobiti:

• - poboljšana koordinacija između uma i tijela

• - pravilnije držanje i tjelesno zdravlje

• - veći sklad u kretnjama i izražavanju

• - povećana sigurnost u nastupu

• - uravnoteženiji rad desne i lijeve moždane polutke

• - bolja tjelesna spretnost

• - povećana sposobnost kreativnog izražavanja

• - timski rad i timska koordinacija

itd.

Organske, svježe i cjelovite namirnice u našoj školi doprinose zdravom i pravilnom razvoju djece. Prehrana stvara temelje pravilnijeg tjelesnog razvoja, na kojem počivaju i druge dimenzije zdravlja.

U našoj školi sva djeca imaju prijepodnevnu užinu. Za one koji ostaju u produženom boravku, organiziran je ručak te popodnevna užina.

Važan aspekt waldorfskog obrazovanja je i uključenost roditelja. U osnivanju mnogih waldorfskih škola diljem svijeta sudjeluju i roditelji. Roditelje se pita, njihovo mišljenje se uzima ozbiljno i oni su važan dio odgojno-obrazovnog procesa.

Roditelji, sukladno svojim znanjima, vještinama i mogućnostima su pozvani da sudjeluju u aktivnostima održavanja škole, pripremi školskih događaja ili svečanosti te također mogu doprinijeti i nekom dijelu provedbe nastave.

Ovaj način rada nema samo funkcijsku ulogu, već i onu pedagošku. Dijete školu doživljava kao “našu školu” i vrlo je ponosno što su i njegovi roditelji uključeni. Pred dijete se postavlja uzor vrijedan oponašanja, jer odrasli su ti koji predstavljaju svijet djetetu.

Najveća razlika je u pedagoškoj orijentiranosti. Dok je državni obrazovni sustav orijentiran na školsko gradivo, waldorfski obrazovni sustav je, s druge strane, orijentiran na razvoj djeteta, a kurikulum se koristi kao sredstvo da se potencijali djeteta u potpunosti razviju te da dijete stasa u zdravu, odgovornu, proaktivnu, kreativnu i poduzetnu osobu.

Pored toga postoje još neke specifičnosti waldorfskih škola, koje su odmah uočljive:

• - u waldorfskoj školi učenici imaju sve predmete kao i u državnoj školi te dodatne predmete

• - od 1.r. uče dva strana jezika (engleski i njemački), a kasnije se može izabrati i treći strani jezik

• - učenici nemaju klasične udžbenike već izrađuju svoje vlastite za svaki pojedini predmet po razredima

• - brojčano vrednovanje ocjenama se uvodi tek u višim razredima, a do tada učitelj opisno prati cjelokupni učenikov napredak

• - učenike od 1. do 8. r. kroz predmete glavne nastave prati jedan učitelj

• - djeca su naučena da vole učiti, jer se uči na njima prirodan način, stoga i vole svoju školu i svoje učitelje

Sva djeca mogu pohađati waldorfsku školu, bez obzira na religiju, svjetonazor, etničko porijeklo i visinu prihoda roditelja.

Svako dijete bez obzira na predispoziciju će razviti svoje individualne potencijale jer je u waldorfskoj pedagogiji naglasak ne samo na intelektualnom razvoju djeteta, već se podjednaka važnost pridaje i razvoju socijalnih i praktičnih vještina.

Najveća pažnja se poklanja zdravom razvoju djeteta (učenika) i pazi se na pravovremenost uvođenja određenih sadržaja ili metoda podučavanja. Važno je da se učenicima stvore sve predispozicije i da im se osnaže osobni kapaciteti.

Digitalne tehnologije su danas sveprisutne te njihovo prerano potenciranje u odgoju i obrazovanju ne znači niti garantira uspješnost na bilo kojem polju. Upravo suprotno, prerano uvođenje digitalnih tehnologija može biti štetno za djetetov razvoj.

U waldorfskoj školi je važno naučiti razumijeti tehnologiju prije nego je koristimo, kako bi ona jednog dana služila nama, a ne mi njoj. Na to upućuju brojna znanstvena istraživanja te sve veći broj digitalnih ovisnosti kod djece.

Zanimljiva činjenica je da u Silicon Valley (središtu IT industrije) djeca IT gurua idu upravo u waldorfske škole, jer te škole ne samo da ih uče razumijevanju današnjeg svijeta, već im daju sve sposobnosti kako da tehnologije pravilno koriste.

Načelo waldorfske škole je da ne odbija dijete iz financijskih razloga. Međutim, budući da su potpore alternativnim međunarodnim školama znatno niže od onih koje dobivaju državne škole u Hrvatskoj, waldorfske škole moraju od roditelja zahtijevati školarinu.

Kako bi omogućili svoj djeci pohađanje škole, učitelji i roditelji čine zajednice solidarnosti koje su u svakoj školi drugačije osmišljene, ali uvijek pokušavaju uravnotežiti financijske mogućnosti obitelji i potrebe škole.