Prema novom istraživanju, kada djeca provode više vremena radeći unaprijed isplanirane aktivnosti za njih, kasnije budu lošija u ostvarivanju ciljeva, donošenju odluka i kontroliranju svoga ponašanja.
S druge strane, kada je na njima da sami odluče kako će iskoristiti svoje vrijeme, djeca su u mogućnosti nešto naučiti iz toga. Psiholozi sa sveučilišta iz Colorada i Denvera su pročavali dnevne aktivnosti 70 šestogodišnjaka i zaključili su da su ona djeca koja su provodila više vremena baveći se aktivnostima koje su sama željela postala samoinicijativnija.
Dodali su da se samoinicijativnost ponajviše razvija u djetinjstvu i njoj pridonosi bilo koji mentalni proces koji nam pomaže u ostvarenju ciljeva – poput planiranja, donošenja odluka, upravljanja raznim informacijama, prelaženju sa aktivnosti na aktivnost i zaustavljanja neželjenih misli i osjećaja. To je i pokazatelj koliko je dijete spremno za školu, za akademski uspjeh, a čak se može i prema tome predvidjeti uspjeh u odrasloj dobi. Samoinicijativnija djeca budu zdravija, bogatija i društveno stabilnija u životu.
Provoditelji istraživanja su zamolili roditelje da tjedan dana prate aktivnosti svojih šestogodišnjaka, a onda bi stručnjaci izračunali vrijeme provedeno radeći osmišljene aktivnosti i ono vrijeme koje je dijete provodilo radeći ono što je samo željelo. Pod osmišljenim aktivnostima se podrazumijevaju sve one aktivnosti koje organizira i nadzire netko od odraslih, poput satova glazbenog ili volontiranja. U onim neosmišljenim aktivnostima je na djetetu da odluči što i kako raditi. Svi oblici igre se računaju kao neosmišljene aktivnosti.
Stručnjaci pretpostavljaju da, kada djeca odlučuju na koji način će provesti svoje vrijeme, dobivaju priliku naučiti ostvarivati ciljeve i što je potrebno učiniti sljedeće za ostvarenje cilja. Na primjer, dijete koje samostalno provodi poslijepodne odluči čitati knjigu. Kada ju pročita, možda će željeti nacrtati nešto vezano za knjigu i crtež pokazati svojoj obitelji. Ovo dijete će naučiti više od onog djeteta koje radi iste aktivnosti, ali ih ono nije samoinicijativno odlučilo raditi, već mu je rečeno da ih radi.
Na kraju tjedna su provoditelji istraživanja ispitali rječnik djece i tečnost u razgovoru kako bi provjerili njihovo samostalno djelovanje. Što su više djeca vrijeme provodila samostalno birajući svoje aktivnosti, postigla su bolji rezultat.
U istraživanju su stručnjaci napisali: „ Neprestano isplanirane aktivnosti kojima se dijete bavi mogu uzrokovati smanjenu mogućnost kontrole nad svime kod djece jer u takvom slučaju su tu uvijek roditelji koji sugeriraju djetetu što se i kada treba učiniti.“
Ovo je prvo takvo istraživanje, a provoditelji smatraju kako ono pridonosi raspravama roditelja koje su prisutne na blogovima i nogometnim utakmicama, ali i slaže se s odgojiteljima koji zastupaju važnost slobodne igre djece u učionicama.
Bivša učiteljica Jessica Lahey piše za The Atlantic :“Sposobnost samostalnog upravljanja može pokazati razliku između samostalnog učenika koje može odraditi svoje obveze unatoč kaosu oko njega i nesamostalnog učenika bez ikakvog cilja. Ako djeca budu manje provodila vrijeme igrajući se slobodno jedni s drugima u američkim ustanovama za predškolski odgoj, mogla bi izgubiti puno više osim samo prilike za igru Noći u Parizu i sličnih igara.“
Provoditelji istraživanja shvaćaju da njihovo istraživanje dokazuje samo povezanost s time , ali ne i uzrok svemu tome. To znači da je moguće da samoinicijativnija djeca više vole sudjelovati u aktivnostima koje sama odaberu, dok djeca koja nisu toliko samoinicijativna vole aktivnosti koje su već isplanirane za njih.
Profesor psihologije i neuroznanosti Yuko Munakata, jedan od autora ovog istraživanja, je rekao novinarima: „ Ništa od ovoga nije savršeno, ali je tek prvi korak do odgovora. Rezultati su zaista zanimljivi i zagonetni. Vidjet ćemo jesu li zaista valjani kako budemo išli naprijed i pokušavali doći do više informacija.“
Članak prevela i prilagodila:
Laura Mazur
Izvor članka:
https://mobile.edweek.org/c.jsp?cid=25920011&item=http%3A%2F%2Fapi.edweek.org%2Fv1%2Fblog%2F83%2Findex.html%3Fuuid%3D40366&cmp=soc-fb-promo-structured-activities-&utm_source=facebook&utm_medium=cpc&utm_campaign=Facebook%2BAd&fbclid=IwAR2LWb6F9Yfo4ZY5-pUr1V0LHhB8Oof7LK7OTEqnRwUypSTU9R1rokRSf3s
__________________________________________________________________
Sviđa Vam se članak? Podržite osječku waldorfsku priču!
Razvoj waldorfske pedagogije u Osijeku možete poduprijeti donacijom udruzi na račun
IBAN:HR7423400091110711462
ISKRA waldorfska inicijativa
Antuna Matije Reljkovića
31000 Osijek
ili skeniranjem barkoda
te unosom željenog iznosa.
