U tjednu od 10. do 14. listopada dvije zaposlenice naše škole sudjelovale su na prvoj mobilnosti u sklopu projekta KA 122 “Različiti s istim željama” (“Different with the same aspirations”).

Tema ove mobilnosti bile su posebne obrazovne potrebe uz inovativan pristup. Razgovarali smo o teškoćama u učenju i ranom prepoznavanju istih te o aktivnostima posebnih obrazovnih potreba.

Osim službenog programa tečaja, jednako je zanimljiv bio i neformalan dio druženja - turistički obilazak Helsinkija, kušanje tradicionalne kuhinje. Kroz ovaj dio druženja sudionice mobilnosti uspostavile su neke nove kontakte te razvijale jezične i socijalne kompetencije.

Predstavnica naše škole, pedagoginja Nikolina Kovač, je od 7.-11.11.2022. zajedno s 22 predstavnika škola iz Švedske, Francuske, Njemačke, Portugala, Poljske i Španjolske sudjelovala na 5-dnevnoj edukaciji u Tallinnu pod nazivom „Estonia – one of the best education in Europe“. Mogu reći da je naziv edukacije opravdao očekivanja. Uz interaktivne radionice i razmjenu iskustava među sudionicima, posjetili smo 6 odgojno-obrazovnih ustanova. Zbog čega je estonski, uz finski sustav obrazovanja, najbolji u Europi? Čak ni Estonci nemaju jednoznačan odgovor na to, no možemo zaključiti da je to splet sljedećih faktora: država znatan dio financijskih sredstava ulaže u odgojno-obrazovni sektor; učitelji su visokomotivirani i vole posao koji rade (vjerojatno su neki od razloga što su cijenjeni u društvu, a iznos njihove plaće itekako ovisi rade li dobro svoj posao; biraju se prema

izvrsnosti za radna mjesta, a ne prema vezama i poznanstvima itd.); sve škole, bile one privatne, državne ili alternativne su 100% financirane od strane države/lokalne i/ili regionalne samouprave (dakle, plaće učitelja, oprema škole, prehrana učenika + pored toga, svaka škola godišnje dobije više oko 3800 eura po učeniku, opet: bez obzira pohađa li učenik državnu, privatnu ili alternativnu školu; taj iznos škole raspoređuju ovisno o svojim potrebama).

Estonija je primjer digitalnog društva (preko 99% usluga i pribavljanja dokumenta se odvija online). Škole su također digitalizirane, no opet imaju zdravu protutežu pretjeranoj digitalizaciji jer njihovi učenici imaju predmete kao što su ručni rad, domaćinstvo, obrada metala i drveta; puno vremena provode u prirodi bez obzira na vremenske uvjete; naglasak je na iskustvenom učenju i važnosti pokreta u nastavi jer se tako najbolje uči… Zvuči poznato? Sve ovo su principi waldorfske pedagogije.

Izvrsno iskustvo koje je mene osobno, i Waldorfsku školu u Osijeku, oplemenilo s novim iskustvima, spoznajama, idejama i međunarodnim poznanstvima koja nastavljamo razvijati.

Tekst kreirala: Nikolina Kovač

Šest učenika 3. i 4. razreda u pratnji dvije učiteljice i pedagoginje su od 20. do 24.3.2023. preko Erasmus projekta škole „Različiti s istim željama“ pohađali nastavu u Waldorfskoj školi u Ljubljani.

Sveukupni dojmovi i iskustva su izuzetno vrijedni: učili smo, razmjenjivali iskustva, sudjelovali u nastavi 3. i 4. r. te dogovarali buduće suradnje.

Na jednom mjestu su smješteni osnovna škola, glazbena škola i srednja škola (gimnazija) s oko 600 učenika i preko 100 zaposlenika. Škola se nalazi u samom centru grada i ima važnost za cjelokupnu zajednicu te društveni i kulturni život grada.

Zanimljiv podatak: Waldorfske škole u Sloveniji su 100% subvencirane od strane ministarstava te jedinica lokalne i regionalne samouprave za plaće učitelja i drugih djelatnika. Trenutno je 6 waldorfskih škola u Sloveniji.

Hvala krasnim domaćinima i partnerima na projektu na ovoj mogućnosti!

Predstavnica naše škole, pedagoginja Nikolina Kovač, je od 14.-18.5.2023. zajedno s 25 predstavnika škola iz Italije, Francuske, Njemačke, Rumunjske i Španjolske sudjelovala na 5-dnevnoj edukaciji u Helsinkiju (Finska) pod nazivom „Finnish Education System“. Uz interaktivne radionice i razmjenu iskustava među sudionicima, posjetili smo 3 odgojno-obrazovne ustanove.

Zbog čega je finski, uz estonski sustav obrazovanja, najbolji u Europi?

Naravno da je to zbog više faktora: učitelj je jedno od najcjenjenijih zanimanja (samo 10% najboljih upisuje učiteljski fakultet za kojeg je uz ocjene iz srednje škole, potrebno proći 4 razine testiranja). Nadalje tu su i plaće učitelja te motiviranost za rad, podrška sustava koji učitelji imaju, decentralizacija školstva itd.

No ono što bismo htjeli izdvojiti je koje su sve sličnosti finskog obrazovnog sustava s waldorfskim:

1. nema brojčanih ocjena do 5. razreda (za svakog učenika se od 1.-5. r. pišu opisne ocjene)

2. jedan učitelj prati učenike od 1.-6. r.

3. 3. epohalna nastava (jedan predmet se intenzivno obrađuje nekoliko tjedana)

   4. učenje kroz pokret (npr. učenici 3. r. pišu 6 rečenica tako što naprave i do 70 vježbi)

5. učenici učitelja oslovljavaju imenom

7. veliko povjerenje u učitelja na svim razinama (učenik, roditelj, kolege, ravnatelj, kreatori obrazovnih politika)

Iako svaka škola ima potpunu autonomiju (uz napomenu da nema inspekcija ni nacionalnih ispita do kraja srednje škole), zajednički im je moto: „manja stresa, manje tema, manje testiranja – više igre i slobodnog vremena“.

Veliko iskustvo koje nam je potvrdilo da imamo na čemu poraditi u hrvatskom obrazovnom sustavu, ali i iskustvo koje je potvrdilo da je finski obrazovni sustav jedan od najboljih upravo zato što ima puno dodirnih točaka s waldorfskom pedagogijom.

Stručna suradnica pedagoginja i projektna koordinatorica su u sklopu Erasmus projekta naše škole sudjelovale na edukaciji pod nazivom „Conflict managment, emotinal intelligence and bullying prevention“ održanoj u Barceloni od 19.-24.6.2023.

Želimo s vama podijeliti nekoliko najupečatljivih pouka edukacije:

1. prevencija konflikta kreće od razumijevanja da smo svi individue s vlastitim vrijednostima i potrebama

2. nikad nije rano početi s „učenjem“ soft skillsa

3. konflikt nije nužno negativan jer nas uči da promišljamo i radimo sami na sebi, ali i u odnosu s drugima

4. za djecu nižeg uzrasta (vrtić, predškola i niži razredi osnovne škole) je stroytelling sjajan alat kako za prevenciju tako i za rješavanje konflikata, a to je upravo jedan od glavnih metodičkih poticaja u waldorfskoj pedagogiji

5. za unaprijediti i nadograditi neposredan rad s učenicima je potrebno unaprijediti i nadograditi sebe ne samo kao pedagoškog djelatnika, već prije svega kao čovjeka.