Pristup upravljanja društvenim mrežama koji uključuje ograničenje vremena, roditeljsko praćenje i nadzor te kontinuirane razgovore o društvenim mrežama može pomoći roditeljima u zaštiti razvoja mozga kod tinejdžera.

 

Društvene mreže mogu pomoći tinejdžerima u zdravom razvoju, ali isto tako mogu stvoriti rizike. Psihološka istraživanja pokazuju da je od ključne važnosti usredotočiti se na to kako tinejdžeri koriste društvene mreže i kakav sadržaj vide.

Kao roditelj ili skrbnik, vi ste stručnjak za svoje dijete. Vi znate koja će se iskustva uklapati u njihove snage i područja ranjivosti. Ove preporuke temelje se na istraživanjima i pomoći će vašim tinejdžerima da budu pametni korisnici društvenih mreža, izbjegavajući opasne situacije i ostvarujući maksimalne koristi.

1.    Prepoznajte da razvijajući mozgovi mogu biti posebno osjetljivi na određene značajke društvenih mreža.

Komunikacija s prijateljima na društvenim mrežama može biti korisna za razvoj djeteta, uključujući priliku za učenje novih socijalnih vještina i složenih odnosa. No, gumb „lajk“ i korištenje umjetne inteligencije za poticanje prekomjernog pregledavanja mogu biti opasni za razvijajuće mozgove.

Adolescentni razvoj mozga obično započinje prije puberteta, oko 10. godine, i traje do ranog odraslog doba. To je važna faza rasta tijekom koje mozak prolazi kroz dramatične razvojne promjene. U ranoj adolescenciji područja mozga povezana sa željom za pažnjom od vršnjaka postaju sve osjetljivija. Društvene mreže mogu iskoristiti tu želju. Istovremeno, područja mozga koja su važna za samokontrolu ne razvijaju se u potpunosti do ranog odraslog doba. Kad razmišljate o korištenju društvenih mreža u svojoj obitelji, važno je prepoznati jedinstvene ranjivosti adolescentnih mozgova. Smjernice o korištenju društvenih mreža trebale bi se mijenjati kako djeca sazrijevaju.

ŠTO UČINITI: Ograničite upotrebu društvenih mreža na platformama koje prikazuju broj lajkova ili potiču pretjeranu upotrebu. Koristite postavke vremena ekrana dostupne na većini uređaja ili platformi kako biste pomogli tinejdžerima postaviti ograničenja i naučiti ih samokontroli. Zabranite korištenje ekrana koje ometa bar 8 sati sna noću kako biste osigurali zdrav razvoj mozga kod tinejdžera.

2.    Pratite i razgovarajte o korištenju društvenih mreža vašeg djeteta.

Roditelji bi trebali primijeniti višeslojni pristup upravljanju društvenim mrežama, uključujući ograničenje vremena, roditeljsko praćenje i nadzor te kontinuirane razgovore o društvenim mrežama.

Kao što je već napomenuto, ograničenje vremena može pomoći tinejdžerima u samokontroli i poticati umjereno korištenje društvenih mreža. Također se preporučuje ograničenje korištenja chat funkcija, posebno s nepoznatim osobama te izbjegavanje izlaganja sadržajima za odrasle. Posebno za mlađe tinejdžere, roditelji mogu razmotriti dopuštenje korištenja društvenih mreža samo kod kuće kako bi bolje pratili njihove aktivnosti na mreži.

Također se preporučuje nadzor odraslih nad objavama na društvenim mrežama i sadržajem koji se pregledava, posebno u ranoj adolescenciji. Nenadzirano korištenje društvenih mreža vjerojatnije će izložiti djecu potencijalno štetnom sadržaju i značajkama društvenih mreža. Znanstvena istraživanja pokazuju da je ključno da roditelji održavaju kontinuirane razgovore s adolescentima o tom kako sigurno i korisno koristiti društvene mreže. To može biti teško za mnoge roditelje i skrbnike jer su neki od tih platformi i njihovih funkcija nepoznati mnogim odraslima danas.

ŠTO UČINITI: Razgovarajte sa svojim tinejdžerom svaki tjedan o tom kako društven mreže funkcioniraju kako bi se osjećali sigurnim kad vam govori o svojim iskustvima, bez osude. Pitajte ih što su vidjeli na društvenim mrežama, kako razumiju objavljeno i postavljajte im hipotetska pitanja kako biste saznali kako bi reagirali na različite situacije s kojima se mogu susresti na mreži.

3.    Pokažite zdravu upotrebu društvenih mreža.

Istraživanja pokazuju da tinejdžeri uče neke obrasce ponašanja i stavova prema društvenim mrežama od svojih roditelja. Važno je da odrasli pokažu zdravu upotrebu društvenih mreža u vlastitom životu. Kako biste modelirali dobro digitalno ponašanje, izbjegavajte korištenje društvenih mreža za stolom tijekom obiteljskih obroka ili vremena provedenog zajedno i pobrinite se da vaši razgovori o društvenim mrežama odražavaju načine na koje želite da vaša djeca koriste društvene mreže.

ŠTO UČINITI: Razgovarajte s djecom o tom kako i zašto koristite društven mreže. Postavite ograničenja za vlastito korištenje društvenih mreža i potaknite svoju djecu da slijede vaš primjer. Uzmite zajedničke „odmore“ od društvenih mreža i razgovarajte o izazovima i iskušenjima s kojima se svi suočavate kad ste duže vrijeme odvojeni od društvenih mreža.

4.    Pazite na problematično korištenje društvenih mreža.

Pripazite na znakove koji ukazuju da vaše dijete možda koristi društvene mreže na nezdrav način. Korištenje društvenih mreža kod vašeg djeteta može predstaviti problem ako:

·       Ometa njihove svakodnevne rutine i obveze, poput škole, posla, prijateljstava i izvannastavnih aktivnosti.

·       Često biraju društven mreže umjesto osobnih socijalnih interakcija.

·       Sprječava ih da spavaju najmanje 8 sati kvalitetnog sna svake noći.

·       Sprječava ih da se redovito bave tjelesnom aktivnošću.

·       Nastavljaju koristiti društvene mreže čak i kad izraze želju da prestanu.

·       Imaju snažne porive za provjeravanjem društvenih mreža.

·       Lažu ili koriste prijevarne postupke kako bi provodili vrijeme online.

ŠTO UČINITI: Pitajte svoje dijete jesu li neke od navedenih tvrdnji istinit za njih. Ako vas zabrinjava da je vaše dijete ovisno o društvenim mrežama ili ih koristi na nezdrav način, razmislite o postavljanju novih ograničenja za pristup toj tehnologiji. Ako sumnjate da vaše dijete doživljava psihičku štetu ili imate problema s upravljanjem njihovim korištenjem društvenih mreža, mentalni zdravstveni stručnjak može vam pomoći pronaći zdravije načine interakcije s digitalnim svijetom.

5.    Poučite medijsku pismenost društvenih mreža.

Medijsku pismenost društvenih mreža mogu podučavati samo društveni mediji, škole i tinejdžeri, a roditelji i skrbnici mogu pružiti pomoć. Pogledajte preporuke Američke psihološke udruge (APA) za područja medijske pismenosti društvenih mreža koja će pomoći adolescentima da imaju pozitivnija iskustva i smanje rizike online, temeljena na dostupnim znanstvenim spoznajama do danas.

Za saznanja o istraživanjima koja stoje iza ovih preporuka, pogledajte Zdravstveni savjet APA-e o korištenju društvenih mreža u adolescenciji