Ukoliko mislite da djeca uglavnom jedu nezdravu hranu, novo istraživanje pokazuje da ste u pravu.
Prema istraživanju, djeca i tinejdžeri u SAD-u većinu kalorija unose kroz dodatno
prerađenu hranu poput smrznute pizze, jela iz mikrovalne pećnice, čipsa i kolačića.
Dvije trećine ili 67% kalorija koje su djeca i adolescenti konzumirali 2018. potječe iz dodatno
prerađene hrane, što je skok u odnosu na 61% iz 1999., prema recenziranoj studiji objavljenoj
u medicinskom časopisu JAMA. Istraživanje je analiziralo prehranu 33 795 mladih u dobi od
2 do 19 godina diljem SAD-a i utvrdilo je sveukupno lošiji nutritivni profil dodatno prerađene
hrane.
Ovo je posebno zabrinjavajuće za djecu i adolescente jer su u kritičnoj životnoj fazi
formiranja prehrambenih navika koje se mogu nastaviti i u odrasloj dobi, rekla je Fang Fang
Zhang, autorica studije i znanstvenica sa Sveučilišta Tufts. Prehrana bogata dodatno prerađenom hranom
može negativno utjecati na kvalitetu prehrane djece i dugoročno pridonijeti nepovoljnim
zdravstvenim ishodima.
Jedan od razloga za povećanje konzumacije dodatno prerađene hrane može biti njezina
praktičnost, kaže Zhang. Industrijska prerada, poput promjene fizičke strukture i kemijskog
sastava namirnica ne samo da im daje dulji vijek trajanja već i primamljiv okus.
Stvari poput šećera, kukuruznog sirupa, ulja od konoplje i drugih sastojaka koje obično ne
koristimo u kuhinji, a koje su ekstrahirane iz hrane i sintetizirane u laboratoriju, dodaju se u
konačni proizvod dodatno prerađene hrane, rekla je Zhang. Svrha ovoga je učiniti ih vrlo
ukusnima. Finom okusu podliježu i djeca.
U istom razdoblju od dva desetljeća kada su prikupljeni podaci studije, potrošnja neprerađene
ili minimalno prerađene hrane smanjila se s 28,8% na 23,5%, pokazalo je istraživanje.
Najveći porast u kalorijama došao je iz gotovih jela ili gotovih jela na zagrijavanje, poput
pizze, sendviča i hamburgera, popevši se s 2,2% na 11,2% kalorija. Pakirani slatki zalogaji i
poslastice poput kolača i sladoleda bili su drugoplasirani i činili su 12,9% potrošnje kalorija u
2018. u usporedbi s 10,6% u 1999. godini.
Istraživanje je također otkrilo da razina obrazovanja roditelja ili obiteljski prihodi nisu utjecali na
potrošnju dodatno prerađene hrane, što ukazuje na to da su ove vrste hrane uobičajene u mnogim
kućanstvima.
No odgovornost za rješavanje ovog problema ne bi trebala pasti samo na roditelje, kaže
Zhang.
Iako bi ohrabrila roditelje i djecu da razmisle o zamjeni dodatno prerađene hrane minimalno i
neprerađenom hranom, Zhang kaže da su potrebne promjene na razini politike kako bi se
postigao širi i održiviji učinak.
Uzmimo na primjer konzumaciju sokova. Potrošnja pića zaslađenih šećerom pala je s 10,8%
na 5,3% ukupnih kalorija. Istraživači studije su primijetili da bi pad mogao biti povezan sa
porezom na sokove i podizanjem svijesti o učincima šećera na zdravlje mladih.
Možda smo u ovoj bitci barem djelomično pobijedili vezano za zašećerena pića, kaže
Zhang, ali još nismo protiv dodatno prerađene hrane.
Ovo široko rasprostranjeno oslanjanje na nezdravu hranu povećava zabrinutost za javno
zdravlje budući da je stopa pretilosti među mladima u SAD-u u posljednja dva desetljeća u
stalnom porastu.
Iako su autori studije rekli da je odnos između pretilosti u djetinjstvu i dodatno prerađene hrane
kompleksan, istodobno priznaju da dosadašnja istraživanja pružaju odgovarajuće dokaze koji
ukazuju na to da veliki unos prerađene hrane doprinosi pretilosti kod djece i mladih
odraslih osoba.
Doista, studija koju su proveli istraživači Nacionalnog instituta za zdravlje iz 2019. pokazala
je da prehrana ispunjena dodatno prerađenom hranom potiče ljude na prejedanje i debljanje u
usporedbi sa prehranom koja se sastoji od cjelovite ili minimalno prerađene hrane.
Izvor: https://www.npr.org/2021/08/11/1026816658/study-us-kids-diet-ultraprocessed-junk-
food?fbclid=IwAR2GQU1Y9chMLwWycvIyJnoBDJG9Hl5lSBAXRqIrCvaxWrNPRgIjNrky
j0k&t=1631701080965&t=1632177537223
Tekst prevela i prilagodila: Jasmina Mišković
__________________________________________________________________
Sviđa Vam se članak? Podržite osječku waldorfsku priču!
Razvoj waldorfske pedagogije u Osijeku možete poduprijeti donacijom udruzi na račun
IBAN:HR7423400091110711462
ISKRA waldorfska inicijativa
Antuna Matije Reljkovića
31000 Osijek
ili skeniranjem barkoda
te unosom željenog iznosa.
