Sreća simbolizira kvalitetu života koju svaka osoba doživljava. To je ključni rezultat i važno mjerilo uspjeha za svaku državu, bez obzira na stupanj gospodarskog razvoja. Ono nam govori vode li ljudi zadovoljavajuće i ispunjene živote.
U srijedu, 20. ožujka 2013., Ujedinjeni narod obilježava prvi Međunarodni dan sreće. Ovo se provelo nakon nedavne rezolucije svih članica Opće skupštine UN-a, pozivajući veći prioritet na sreću. Sada se dolazi do pitanja: Zašto ljudi odjednom vode brigu o sreći na nacionalnoj i svjetskoj razini?
Kao što smo rekli, sreća predstavlja kvalitetu života svakog pojedinca. To je ključni rezultat i važno mjerilo uspjeha za svaku zemlju, bez obzira na stupanj gospodarskog razvoja. Ono nam govori vode li ljudi živote koje smatraju zadovoljavajućim i ispunjenim. Informacije o uzrocima sreće omogućuju političarima da izaberu ciljeve koji odgovaraju stvarnim potrebama njihovog naroda.
Također, sreća je glavna značajka drugih ciljeva političara. Osobna otpornost daje bolje obrazovne rezultate nego kvocijent inteligencije (IQ), dok veće blagostanje poboljšava radnu izvedbu i zarade zaposlenika. U suprotnom, depresija i anksioznost odgovorne su za 40% nedovoljne učinkovitosti na poslu, 40% vremenskog izostanka s posla i 40% invalidnosti.Njihov ukupni trošak iznosi oko 10% BDP-a. Veća sreća produljuje životni vijek dok ga depresija skraćuje na istoj razini poput pušenja. Ovime se može potvrditi da sreća pridonosi mnogim našim najvažnijim društvenim ciljevima.
Prema tridesetogodišnjem istraživanju, sada se može identificirati sve što utječe na sreću. Glavni utjecaji su ekonomski, osobni/društveni i okolišni. Za ekonomske čimbenike, novčana zarada je važan faktor u svakoj zemlji, dok je siromaštvo glavni izvor nezadovoljstva. Osim toga, u većini zemalja, prihod čini manje od 2% ukupne promjene u sreći (ostali identificirati čimbenici čine oko 20%). Kontrasti u prihodima među državama čine oko 6% razlike u sreći, dok društveni čimbenici čine puno više. Posao je ključan za sreću i njegova važnost nadmašuje prihode koje osigurava. Obrazovanje je također važan čimbenik koji utječe na produktivnost, dohodak, zapošljavanje i zdravlje.
Za osobne/društvene čimbenike, mentalno zdravlje je najvažnije u razvijenim zemljama, čineći 40% svih bolesti (zajedno više od bolesti srca i pluća, raka i dijabetesa). To je bolest radne dobi koja ima ogromne ekonomske posljedice, dok je tjelesna bolest više usredotočena na kasniju životnu dob. Nasuprot tome, tjelesna bolest u siromašnijim zemljama ima velike posljedice u svakoj životnoj dobi dok mentalna bolest ostaje jednako važan uzrok lošeg blagostanja.
Druga ključna odrednica sreće je kvaliteta međuljudskih odnosa u obitelji, zajednici i na poslu. Sigurno zaposlenje je ključno za one koji žele raditi, dok je osobna sigurnost od nasilja je važna za sve. Dobra vlada je također bitna, prema istraživanjima koja pokazuju da korupcija ima štetan učinak te se ključna uloga stavlja na osobnu slobodu i vladavine prava.
Okoliš dolazi na kraj. Istraživanja jasno pokazuju važnost današnjeg okoliša za ljude a to uključuje stanovanje, urbani dizajn, prometni sustavi i zelene površine. Okoliš je također važan u sasvim drugačijem smislu jer način na koji se danas odnosimo prema planetu određuje svijet u kojem će buduće generacije živjeti. Stoga, kada razmišljamo o sreći i kvaliteti života, moramo uzeti u obzir buduće generacije, kao i naše vlastite.
Posljedice svih ovih dokaza su dalekosežne. Evo šest najvažnijih koraka koji su potrebni ako želimo stvoriti sretnije društvo:
Mentalno zdravlje - Liječenje utemeljeno na dokazima trebalo bi biti jednako dostupno za duševne bolesti (uključujući depresiju i anksiozne poremećaje) kao i za fizičke bolesti.
Ekonomska politika - Zapošljavanje je toliko važno da ne treba preuzimati nikakve rizike s ekonomskom stabilnošću, samo kako bi se povećao gospodarski rast.
Zajednice - Mjere za promicanje gospodarskog rasta trebaju biti popraćene jasnim politikama za održavanje socijalne skladnosti, stabilnog obiteljskog života i osobne sigurnosti.
Jednakost - Poželjniji su jednaki prihodi jer dodatni novac više poboljšava dobrobit siromašnih nego bogatih. Štoviše, veći duh jednakosti u zemlji povećava međusobno poštovanje i povjerenje, koji su ključni za dobrobit.
Škole - Škole bi trebale izričito ciljati na razvoj mladih ljudi koji su emocionalno otporni i željni pridonijeti društvenom dobru.
Obitelji - Stabilne obitelji toliko su važne da svako društvo treba vlastiti sustav podrške parovima u sukobu.
Vlade bi trebale staviti sreću ljudi kao glavni ishod za kojim teže. Kao što je rekao Thomas Jefferson, "Briga o ljudskom životu i sreći... jedini je legitimni cilj dobre vlade". Zato sada postoji sve veći zahtjev da se subjektivno blagostanje uključi u nove ciljeve održivog razvoja nakon 2015. godine.
Međutim, što je možda najvažnije od svega, moramo poticati empatičniju i brižniju kulturu, u kojoj je ljudima manje stalo do onoga što mogu dobiti za sebe, a više do sreće drugih.
Dobrotvorna organizacija Action for Happiness (Akcija za Sreću) potiče ljude diljem svijeta da se osobno zavjetuju životu u kojemu će doprinositi sreću drugima. Ovaj cilj bi mogao dovesti do sretnijeg i kohezivnijeg svijeta ako ga više ljudi stavi kao svoju glavnu svrhu u životu.
Prijevod: Brigita Dodig
Original članka: https://www.huffingtonpost.co.uk/richard-layard/why-happiness-should-be-a-global-priority_b_2900256.html
*Volonterska aktivnost u sklopu projekta "Program za cjeloviti razvoj djeteta" pod pokroviteljstvom MRMSOSP-a, MZO-a i Grada Osijeka.
Sviđa Vam se članak? Podržite osječku waldorfsku priču!
Razvoj waldorfske pedagogije u Osijeku možete poduprijeti donacijom udruzi na račun
IBAN:HR7423400091110711462
ISKRA waldorfska inicijativa
Antuna Matije Reljkovića
31000 Osijek
ili skeniranjem barkoda
te unosom željenog iznosa.
