Glazbeni trening ne samo da poboljšava sluh za glazbu već i pomaže sluhu za govor. Ovo je zaključak neobičnog istraživanja objavljenog u časopisu The Journal of Neuroscience. Istraživači su otkrili da osim što je dvogodišnja poduka o glazbi poboljšala dječje vještine sviranja trombona ili violine, ona je također poboljšala vještine u obradi jezika u mozgu.

Istraživanje je provedeno u uredima Harmony Projecta u Los Angelesu. To je neprofitni program izvan škole koji poučava glazbu djecu u zajednicama s niskim prihodima.

Sjedište Harmonyja u Hollywoodu domaćin je dvonoćnih tjednih sesija za neuroznanost i glazbeno učenje, uključujući dvadesetak djece koja uče sviranje flaute, oboe, trombona i trube, uz instrukcije na licu mjesta u brojnim državnim školama okruga Los Angeles.

Harmony Project je osnovala Margaret Martin, čiji životni put uključuje brigu o dvoje djece dok je bila beskućnica prije stjecanja doktorata iz javnog zdravstva. Prije nekoliko godina primijetila je nešto izvanredno u vezi s djecom koja su prošla kroz njezin program.

Od 2008. godine 93% učenika završnih razreda srednje škole diplomiralo je u roku od četiri godine i pohađalo fakultete poput Dartmoutha, Tulanea i NYU-a, unatoč visokim stopama napuštanja škole u njihovim četvrtima i prostorima gdje je postavljen program.

Program je uspješan zahvaljujući motiviranim učenicima i roditeljima, lakom pristupu instrumentima i nastavi te mogućnosti njegovanja i razvijanja potencijala mladih. Mnogo učenika dolaze iz obitelji ili susjedstava pogođenih zlouporabom supstanci ili nasiljem. Ipak, Martin je sumnjala da postoji još nešto - nešto o stvarnom puštanju glazbe - što pomaže ovoj djeci.

Neurobiologinja Nina Kraus (voditeljica Laboratorija za auditivnu neuroznanost Sveučilišta Northwestern) je upoznala Martin od strane poznanika Nacionalnog instituta za zdravlje te je dobila zadatak da proučava dječje mozgove projekta Harmony.

Razbijanje moždanih valova

Prije nego što dođemo do onoga što je točno Krausov tim učinio ili kako su to učinili, evo kratkog uvoda o tome kako mozak funkcionira:

Mozak ovisi o neuronima. Kad god primimo nove informacije - kroz naše uši, oči ili kožu - ti neuroni razgovaraju s jedni drugima putem ispaljivanja električnih impulsa tj. moždanih valova. Kraus i njezin tim mogu vidjeti i čuti ove moždane valove pomoću elektroda na tjemenu.

Kraus koristi naprednu tehnologiju za rastavljanje moždanih valova na njihove komponente, omogućujući dublje razumijevanje načina na koji djeca obrađuju glazbu i govor. To je zato što njih dvoje nisu toliko različiti. Imaju tri zajedničke sastavnice: visinu, vrijeme i boju. Mozak koristi isti sklop kako bi ih sve shvatio.

Krausovo istraživanje o djeci iz siromaštva, poput one u projektu Harmony, otkrilo je da ona često čuju manje riječi do pete godine u odnosu na druge djece. I to je problem, kaže Kraus, jer „u nedostatku stimulacije, živčani sustav... gladan stimulacije... će nadoknaditi stvari. Dakle, u nedostatku zvuka, ono što smo vidjeli je da je bilo samo više nasumična pozadinska aktivnost, koju biste mogli smatrati statičnom.“

Sposobnost mozga da obradi zvuk, poput razlikovanja između "ba" i "ga", zahtijeva mikrosekundnu preciznost. Mnoga djeca odgajana u siromaštvu bore se s tim zadatkom, budući da se pojedinačni zvukovi mogu činiti „mutnim“ za mozak. (Primjer toga je monolog gospodina Rogersa, koji demonstrira izazove s kojima se suočavaju djeca odgajana u siromaštvu.)

Poboljšajte svoj sluh za glazbu i govor

Učenje sviranja instrumenta jača sposobnost mozga da uhvati dubinu i bogatstvo govornih zvukova. Sati glazbe značajno su poboljšali neurofiziološko razlikovanje suglasnika u djeci, što je dokazano toplinskim kartama moždanih valova.

Radeći s Harmony Projectom, Kraus je nasumično rasporedila desetak djece s liste čekanja programa u dvije grupe: one koji će se proučavati nakon jedne godine glazbene nastave i one koji će se proučavati nakon dvije godine.

Ono što je otkrila je da kod dvogodišnje djece statika nije nestala. Ali njihovi su mozgovi postali bolji tj. precizniji u obradi zvuka. Ukratko: manje zamućenja.

Zašto poboljšati?

Kraus tvrdi da glazba poboljšava sposobnost mozga da obradi visinu, vrijeme i boju, pomaže u usvajanju jezika te čini suglasnike i samoglasnike jasnijima i lakšima za razumijevanje.

To će također olakšati život u školi, ne samo na satu glazbe, već i na satu matematike - i svugdje drugdje.

Istraživanje, koje uključuje 50 djece u dobi od 6 do 9 godina, ima ograničenja zbog malog broja sudionika i nedostatka laboratorijskog okruženja. I teško je znati jesu li djeca koja su se bavila nekom drugom aktivnošću mogla doživjeti slične dobrobiti.

Monica Miranda, učenica 10. razreda, bila je među prvim učenicima na nedavnom događaju ponovnog upisa u Harmony Project u dvorani osnovne škole, pokazujući dobrobiti sviranja violine.

„Osjećam da je glazba stvarno povezana s obrazovanjem“, kaže ona. „Pomaže vam da se više koncentrirate.“

Miranda je na trećoj godini s Harmony Projectom.

„Kada radim domaću zadaću ili učim za nešto i osjećam se preopterećeno, obično odem do svoje violine da je počnem svirati“, kaže Miranda. „Osjećam se kao da mi to opušta um. A doći ovamo svirati s orkestrom, jednostavno je nevjerojatno. Volim to.“

Jasno, znanost pokazuje da u tome uživa i njezin mozak.

Prijevod: Brigita Dodig

Original članka:   https://www.npr.org/sections/ed/2014/09/10/343681493/this-is-your-brain-this-is-your-brain-on-music

*Volonterska aktivnost u sklopu projekta "Program za cjeloviti razvoj djeteta" pod pokroviteljstvom MRMSOSP-a, MZOM-a i Grada Osijeka.

Sviđa Vam se članak? Podržite osječku waldorfsku priču!

Razvoj waldorfske pedagogije u Osijeku možete poduprijeti donacijom udruzi na račun 

IBAN:HR7423400091110711462

ISKRA waldorfska inicijativa

Antuna Matije Reljkovića 

31000 Osijek

ili skeniranjem barkoda

te unosom željenog iznosa.