zagrljaj unsplash.jpg
Brush Brush
Naslovnica / Blog / Četiri nova važna otkrića o grljenju

Četiri nova važna otkrića o grljenju

Duljina zagrljaja utječe na naše raspoloženje

Ključni zaključci:

Istraživanja pokazuju da biti grljen od strane drugih, ali i grljenje samog sebe,  može smanjiti hormone stresa.

Duži zagrljaji su ocijenjeni kao ugodniji nego kraći.

Stariji ljudi koji su barem povremeno grljeni osjećaju se zdravije.

 

Tijekom pandemije Covida-19 i povezanih izolacija i ograničenja, jedno od stvari koje su ljudima najviše nedostajale su zagrljaji njihovih voljenih. To je dovelo do povećanog interesa za pozitivne učinke grljenja u  istraživačkoj zajednici psihologa i nekoliko studija objavljenih tijekom prošle godine  donijele su nove uvide o tome što za nas znači biti grljen. Ovdje su četiri najzanimljivija nova uvida u znanost grljenja.

1. Biti grljen od strane drugih, ali i samog sebe, smanjuje hormone stresa

Nedavna studija istraživača Aljosche Dreisoernera sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu u Njemačkoj i njegovog tima usredotočila se na pozitivne učinke grljenja na stres (Dreisoerner i sur., 2021.). Zanimljivo je da znanstvenici nisu samo istraživali kako bi zagrljaj drugih ljudi mogao smanjiti stres, već i ima li grljenje samog sebe (npr. kada drugi ljudi nisu dostupni tijekom izolacije) također pozitivan učinak na stres. Znanstvenici su izazvali stres kod 159 volontera koristeći Trier Social Stress Test (TSST), standardnu ​​metodu indukcije stresa u kojoj se ljudi stavljaju pod stres tako da se od njih traži da obave lažni razgovor za posao. Volonteri su također dali i uzorke sline, kako bi im se mogao izmjeriti kortizol (važan hormon stresa). Volonteri su bili raspoređeni u tri različita uvjeta. Ili ih je pomoćnik znanstvenika grlio 20 sekundi, ili su grlili sami sebe 20 sekundi ili nisu primili nikakve zagrljaje i zamoljeni su da naprave papirnati avion. Rezultati su jasno pokazali da su dobrovoljci u stanju grljenja i samogrljenja pokazali niže razine kortizola od onih u kontrolnom stanju. Dakle, grljenje drugih ljudi, ali i grljenje samog sebe, smanjuje negativne učinke stresa.

2. Trajanje zagrljaja je važno za raspoloženje

Većina ljudi bi se složila da grljenje ima pozitivan učinak na raspoloženje – ipak se osjećamo malo bolje ako nas voljena osoba srdačno zagrli. Ali što utječe na to kako grljenje utječe na raspoloženje? Nedavna studija istraživačice Anne L. Dueren s Odsjeka za psihologiju Sveučilišta u Londonu u Ujedinjenom Kraljevstvu i njezinog tima usredotočila se na pitanje što utječe na učinak grljenja na raspoloženje (Dueren i sur., 2021.). U studiji, 45 žena grlilo je suradnicu istraživača na jednu sekundu, pet sekundi ili 10 sekundi i opisale kako su osjetile zagrljaj. Rezultati su bili jasni: zagrljaji od pet i deset sekundi ocijenjeni su ugodnijim od zagrljaja od jedne sekunde. Stoga bi optimalni zagrljaj trebao trajati najmanje pet sekundi.

3. Zagrljaji i zdravlje povezani su kod starijih osoba

Nedavna studija istraživačice Tie Rogers-Jarrell sa Škole kineziologije i zdravstvenih znanosti na Sveučilištu York u Torontu u Kanadi i njezinog tima usredotočila se na pozitivne učinke grljenja na starije osobe (Rogers-Jarrell i sur., 2021.). Prije se nije znalo ima li grljenje različite psihološke učinke u različitim životnim fazama, a istraživači su dali važan doprinos boljem razumijevanju uloge grljenja u različitim životnim fazama. Istraživači su analizirali podatke više od 20.000 ljudi u dobi od 65 i više godina iz kanadske ankete o zdravlju zajednice.

Ono što je važno jest da su istraživači otkrili da one starije osobe koje su navele da su "ponekad", "većinu" ili čak "sve" vrijeme imale mogućnost biti zagrljene također imale veću vjerojatnost da svoje zdravlje procijene boljim od starijih ljudi koji su izvijestili da nikad nemaju priliku biti zagrljeni. Ovaj je učinak ostao statistički značajan i nakon što su istraživači iskontrolirali mnoge potencijalne čimbenike utjecaja kao što su bračno stanje, prihod, kronične bolesti i mnoge druge. To sugerira snažnu povezanost između grljenja i zdravlja. Stariji ljudi koji su barem ponekad bili grljeni osjećali su se zdravije od onih koji nikada nisu.

4. Kultura utječe na to kako se grlimo

Nedavna međunarodna multicentrična studija koju je vodila istraživačica Agnieszka Sorokowska sa Sveučilišta u Wroclawu u Poljskoj, istraživala je koji čimbenici utječu na to da li ljudi pokazuju emocionalno ponašanje dodirom poput ljubljenja ili grljenja (Sorokowska i sur., 2021.). Istraživači su analizirali podatke  preko 14.000 pojedinaca iz 45 zemalja. Otkrili su da je ukupno 92,6% ljudi ispitanih u studiji pokazalo bilo kakav oblik emocionalnog dodira prema svojim partnerima u tjednu prije prikupljanja podataka. Međutim, postojale su velike razlike između zemalja, pri čemu su ljudi u manje konzervativnim i manje religioznim zemljama pokazivali više emocionalnog dodira. Štoviše, ljudi u toplijim zemljama pokazali su emotivniji dodir, vjerojatno zato što je život u toplijoj zemlji omogućio više mogućnosti za upoznavanje drugih ljudi zbog većeg broja aktivnosti na otvorenom. Nadalje, individualne karakteristike volontera utjecale su na učestalost emocionalnog dodira. Mlađi ljudi pokazali su više emocionalnog dodira od starijih ljudi. Dok su muškarci i žene jednako često grlili i ljubili svoje partnere, žene su grlile prijatelje i djecu češće od muškaraca. Također, liberalni ljudi pokazali su više emocionalnog dodira od konzervativnih ljudi.

Sve zajedno, istraživanje pokazuje da kulturni čimbenici imaju snažan utjecaj na to da li ljudi uživaju u grljenju ili ga izbjegavaju. Međutim, individualni čimbenici također igraju veliku ulogu u našem ponašanju tijekom grljenja. Samo integrirajući oboje, grljenje se može ispravno razumjeti.

Izvor: https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-asymmetric-brain/202202/4-new-scientific-findings-about-hugging

Tekst prevela i prilagodila: Katarina Bosak, volonterka Udruge Iskra

__________________________________________________________________

Sviđa Vam se članak? Podržite osječku waldorfsku priču!

Razvoj waldorfske pedagogije u Osijeku možete poduprijeti donacijom udruzi na račun 

IBAN:HR7423400091110711462

ISKRA waldorfska inicijativa

Antuna Matije Reljkovića 

31000 Osijek

ili skeniranjem barkoda

 

te unosom željenog iznosa. 

 

 

 

09 Aug 2022

Moglo bi vas zanimati...

Iskra © Waldorfska škola. Sva prava pridržana 2021.