Otpornost je psihološka vrlina koja dozvoljava nekim ljudima da budu poljuljani životnim nedaćama i da se vrate najmanje onako snažni kakvi su bili prije. Radije nego što dopuste poteškoćama, traumatičnim događajima ili neuspjehom da ih obuzme i iscrpi im njihovu odlučnost vrlo otporni ljudi pronalaze način da promjene smjer, emocionalno osnaže i nastave se kretati prema njihovim ciljevima.
Što stvara otpornost?
Psiholozi su identificirali neke od faktora koje čine osobu više otpornom, kao što su pozitivan stav, optimizam, sposobnost upravljanja emocijama i sposobnost da se neuspjeh gleda kao na oblik povratne informacije koja može pomoći.
Optimizam na primjer, je pokazano da može pomoći pri otklanjanju učinaka stresa na um i tijelo prilikom uznemirujućih iskustava. To daje ljudima pristup vlastitim kongnitivnim sredstvima, omogućavajući usredotočenu analizu onoga što je pošlo po zlu i uzimanja u obzir oblika ponašanja koja bi bila prikladnija.
Drugi oblici izvora otpornosti ostaju da se prouče. Tu se na primjer prije svega pojavljuje genetska predispozicija na otpornost; ali ranija iskustva i životne okolnosti igraju ulogu u tome kako se otporni geni u konačnici ispoljavaju.
Da li trauma čini nekog manje otpornim?
Ne nužno, ljudi koji su pretrpjeli traumu mogu biti i često jesu izrazito otporni. U nekim slučajevima, međutim, traumatizirani pojedinci mogu razviti neprikladne oblike suočavanja sa njom, kao što su upotreba supstancija, koje negativno utječu na njih i mogu smanjiti njihovu sposobnost da se nose sa izazovima u budućnosti.
Može li se otpornost naučiti?
Mnogi faktori koji određuju otpornost kao što su genetika, rana životna iskustva i sreća se ne mogu promijeniti. Ali posebne vještine koje pospješuju otpornost se mogu naučiti. To uključuje isključivanje iz tijeka negativnih misli, odbacivanje nasuprot katastrofiziranju i gledanje na svoje prednosti kad smo suočeni sa neuspjesima.
Što je post-traumatski rast?
Nakon što su doživjeli traumu, mnogi ljudi pronalaze dublji psihološki i duhovni smisao u njihovim životima, poznat kao post-traumatski rast. On se ne pojavljuje uvijek odmah poslije traume i pojedinac može još uvijek doživljavati simptome tjeskobe, depresije ili vračanja negativnih događaja.
Kako poboljšati otpornost?
Prolazak kroz bol i razočarenje bez da ih to preuzme nije nužno nikome lako. Ali su istraživači počeli otkrivati zašto jako otporni ljudi emocionalno i mentalno nastavljaju dalje poslije smrti bliske osobe, gubitka posla, kronične ili akutne bolesti ili drugog neuspjeha. Ono što su oni saznali možda može pomoći i ostalima da postanu i sami otporniji.
Na primjer, da li vi pripisujete osobne i profesionalne neuspjehe samo vašoj nesposobnosti- ili ste u mogućnosti da ukažete na posebne i privremene okolnosti koje su su tome pridonijele? Da li zahtijevate potpuno savršenstvo ili ste u mogućnosti prihvatiti da je život mješavina poraza i pobjeda? U svakom slučaju, kasniji uspjeh je povezan sa većom razinom otpornosti.
Koji su načini da se postane otporniji?
Zdrave navike-dovoljno sna, dobra prehrana i vježbanje-mogu smanjiti stres, što može zauzvrat potaknuti otpornost. Istovjetno, brinući se da njegujete bliske odnose može pomoći pojedincu da nađe podršku kada se pojavi problem. Redovito razmišljanje o moralu i aktivnom djelovanju prema vlastitim vrijednostima je povezano sa većom otpornošću.
Kako mogu biti otporniji u krizi?
Bilo koja kriza kao što je koronavirus pandemija može biti test za otpornost. Oslanjajući se na bližnje za pomoć i emocionalnu podršku, samo-pomoć i usredotočenost na aspekte situacije koje su pod vašom kontrolom mogu vam pomoći kormilariti bilo kojom olujom.
Što je lokus kontrole?
Lokus kontrole može biti unutrašnji- znači da pojedinac percipira da on kontrolira što se s njim događa- ili vanjski, što znači da pojedinac sve što god mu se desi pripisuje vanjskim čimbenicima. Unutrašnji lokus kontrole se povezuje sa većom otpornošću.
Da li je moguće promijeniti vanjski lokus kontrole?
Da. Za mnoge, mijenjajući vanjski lokus kontrole u unutrašnji zahtjeva značajnu promjenu svijesti, poput bilo koje vještine, traži vježbu i ponavljanje. Kratko rečeno, pomaže nam da radimo na tome da smo odlučni i poduzimamo konkretne radnje kad smo suočeni sa nedaćama, umjesto da na njih reagiramo pasivno.
Kako mogu preboljeti svoje teško djetinjstvo?
Proživjeti traumatično djetinjstvo može ostaviti duboke ožiljke, ali ozdravljenje je moguće.
Razgovor sa bližnjom osobom ili terapeutom može neizmjerno pomoći. Istraživači su otkrili da preslagivanje traume-prihvaćanje da vi niste krivi za zlostavljanje-na primjer-može pomoći odraslima osjetiti empatiju za njihove mlađe sebe i spoznati njihove mnoge vrline.
Zašto nam neuspjeh može pomoći?
Ne uspjeti je duboko ljudski; svatko; bez obzira na svoje podrijetlo, vještine ili životnu priču će doživjeti veliki neuspjeh barem jednom u životu. To se općepoznato podrazumijeva, međutim, to ne znači da je doživjeti veliki gubitak ili neuspjeh lagano ili zabavno-ili da je to naširoko prihvatljivo u pobjednik uzima sve kulturi koja stavlja na prvo mjesto uspjeh pod svaku cijenu.
Ali učenje kako da budemo pomireni sa time da ćemo napraviti greške, bilo velike ili male je krucijalna vještina- koja se povezuje ne samo sa otpornošću nego isto tako i sa mogućim uspjehom u budućnosti.
Jedno nedavno istraživanje je pokazalo, na primjer da mladi znanstvenici koji su doživjeli značajan neuspjeh u ranim fazama njihove karijere su u stvarnosti postigli veći uspjeh kasnije od onih koji su doživjeli taj uspjeh ranije.
Doživio sam veliki neuspjeh. Kako da nastavim dalje?
Ne moraš se pretvarati da je ugodno doživjeti neuspjeh ili da zanemaruješ frustraciju koja proizlazi kada nam cilj ispadne izvan dosega. Umjesto toga, može pomoći da prihvatiš emocije koje su došle nakon neuspjeha, biti znatiželjan oko toga zašto su stvari pošle po krivu i kako se možeš poboljšati u budućnosti te primjenjivati samo-suosjećanje.
Koje su prednosti prihvaćanja neuspjeha?
Pomiriti se s time da ćemo praviti greške pomaže nam da se bolje nosimo sa emocijama, što može nekome koristiti u različitim vrstama područja od privatnih odnosa do radnog mjesta. Nadalje, analizirajući i prihvaćajući neuspjeh nam može pružiti lekciju koja će spriječiti da se neuspjeh ponovno dogodi u budućnosti.
Koje lekcije možemo naučiti od vrlo poznatih osoba koje su doživjele neuspjehe?
Mnoge uspješne osobe od Steve Jobsa do J.K.Rowling- su navele da su prebrodile mnoge značajne neuspjehe tako što su izbjegle „ruminacijsku zamku“ i izbjegavali su spiralu prema negativnim mislima.
Izvor: https://www.psychologytoday.com/us/basics/resilience
Preveo: Toni Galović
__________________________________________________________________
Sviđa Vam se članak? Podržite osječku waldorfsku priču!
Razvoj waldorfske pedagogije u Osijeku možete poduprijeti donacijom udruzi na račun
IBAN:HR7423400091110711462
ISKRA waldorfska inicijativa
Antuna Matije Reljkovića
31000 Osijek
ili skeniranjem barkoda
te unosom željenog iznosa.
