Ubrzo nakon što sam otkrila Waldorfsku školu, razgovarala sam s prijateljicom čija se kćer, kao i moj sin, bliži vrtićkoj dobi. Živimo u Los Angelesu, gdje je upisivanje djeteta u „pravi“ vrtić jednako važno kao i upis na Harvard ili Yale.

„Jesi li razmišljala o Waldorfskoj školi?“ – upitala sam ju.

"Oh, čuli smo za to, ali smo odustali od nje jer ne koriste knjige. Mi smo obitelj "čitača"." - naglasila je.

Bila sam šokirana. Misli li moja prijateljica da moj suprug i ja, oboje akademski građani, ne cijenimo knjige i čitanje?

Znala sam da se čitanje formalno ne uči u Waldorfskom vrtiću i čula sam da djeca stvaraju svoje udžbenike, ali u cijelom svom istraživanju nisam nikad čula da su Waldorfske škole protiv knjiga i čitanja. Nedugo nakon, saznala sam da je to jedna od mnogih zabluda oko Waldorfskog obrazovanja.

U godinama koje su slijedile, ne samo da sam upisala sina u Waldorfsku školu, nego sam se i sama upisala u Waldorfsku edukaciju za učitelje te dublje shvatila na koji to način uče djecu čitati. Nadam se da će moj uvid u Waldorfsko obrazovanje pomoći nekima od vas koji ga razmatraju kao opciju za svoje dijete.

RAZVOJ JEZIKA

Kroz ljudsku evoluciju, govorni jezik razvio se prvi. Onda je došao pisani jezik, prvenstveno kroz simbole (hijeroglife). Konačno, kada je nastalo pismo, ljudi su naučili čitati.

Upravo tim redoslijedom djeca svladavaju jezik pa tako i čitanje u Waldorfskom obrazovanju. Od rođenja do sedme godine fokus je na izgovorenoj riječi. 

Djeca slušaju priče – pjesmice za djecu, priče o prirodi, narodne priče i bajke. Učitelji se trude koristiti izvorni jezik iz bajki bez da ga pojednostavljuju. Također, učitelj pazi da govori čisto i da naglašava. To će pomoći djeci kasnije kada dođe vrijeme da nauče pisati i slovkati. U ranom djetinjstvu, jezik se uči kroz priče i igre u krugu: pjesme, stihovi, rime i poeme su dio toga. Na prvu može izgledati kao pusta igra, ali jezične se vještine, na takav način, razvijaju svaki dan. 

PONAVLJANJE

S obzirom da se iste pjesmice i stihovi ponavljaju svaki dan kroz period od 2-3 tjedna, djeca ih tokom tog perioda nauče napamet i ostaju im cijeli život u glavi.

Rudolf Steiner, tvorac Waldorfske škole, naglašavao je važnost ponavljanja kad je otvorio prvu Waldorfsku školu u Njemačkoj 1920-ih. Današnja istraživanja mozga potvrđuju da ponavljanje pomaže u razvitku djetetova mozga. Veze između milijardi živčanih putova u mozgu jačaju kroz iskustva koja se ponavljaju. 

GOVOR

Posjetitelji Waldorfskog vrtića moći će primijetiti da se djecu ne uči klasična abeceda. Ne daju im se radne bilježnice niti djeca vježbaju čitati iz knjiga. Međutim, mi Waldorfski učitelji znamo da se jezične vještine grade putem ponavljanja priča, pjesama i stihova. Pripremamo djecu za čitanje i pisanje kroz govor i izgovorene riječi. 

S druge strane, isti promatrač vrlo će vjerojatno biti fasciniran verbalnim vještinama djece, njihovim impresivnim vokabularom te velikim brojem pjesama i priča koje znaju recitirati napamet.

Uz naš rad vezan za razvitak govora kod djece, radimo i na razvitku djetetovih motoričkih sposobnosti – kroz razne aktivnosti kao što su crtanje, pletenje prstima i šivanje – kako bismo pripremili djecu za sljedeću fazu jezičnog razvoja: pisanje.

PISANJE

Abeceda se fomalno predstavlja u prvom razredu Waldorfske škole, ali na maštovit, slikovit način. Sjetite se opet hijeroflifa. Svako slovo abecede uvodi se kao simbol koji predstavlja neki element priče koja se djeci priča. Primjerice, ispriča im se priča o vitezu koji je na zadatku da prijeđe pleninu i dolinu (engl. mountain and valley). Djeca će tada nacrtati sliku sa slovom M koje predstavljaplaninu (engl. mountain), a između slovo V koje predstavlja dolinu (engl. valley).

Na ovaj način, dijete razvija stvarnu poveznicu sa svakim slovom i pisanom riječi. Nije suhoparno i apstraktno. Pisanje se uči na principu aktiviranja djetetove mašte.

Nakon što nauče sva slova, sljedeći korak je kopiranje učiteljevog pisanja. Obično će djeca zajedno recitirati pjesmu dok je ne nauče napamet. Učitelj će napisati pjesmicu na ploču, a djeca će ju prepisati u svoju „glavnu knjigu“, knjigu koju djeca u Waldorfskoj školi sama stvaraju.  

S obzirom da djeca već znaju pjesmicu napamet, a i naučili su abecedu, počet će stvarati poveznice. "Oh, ovdje sigurno piše "brown bear" jer obje riječi počinju slovom B te su to prve dvije riječi pjesmice!"

ČITANJE

Zadnji korak je da djeca nauče čitati, na tome se, uglavnom, počinje raditi u drugom razredu i nastavlja se kroz treći. 

Važno je znati da čitanje zahtjeva vještinu dekodiranja (vještina pretvaranja pisane riječi u govorni jezik) koja se kod djece može razviti u raznoj dobi. Unutar Waldorfskog obrazovanja smatramo da će se vještina čitanja prirodno razviti u svoje vrijeme ako se djetetu da odgovarajuća podrška.

Isto kao što će obično, zdravo dijete naučiti hodati bez da ga mi tome učimo te isto kao što dijete čudesno progovori svoj materinji jezik prije treće godine života bez podučavanja, radnih listova ili rječnika, tako će dijete prirodno naučiti čitati kad bude imalo zdrav odnos sa izgovorenom i pisanom riječi.

KNJIGE

Da, istina je da se slikovnice i čitanke uglavnom ne koriste u Waldorfskom obrazovanju. Umjesto toga, djecu se uvodi u pravu literaturu od najranije dobi. Jednom kada učenici u potpunosti nauče čitati, okreću se originalnim izvorima kao što su klasična literatura i biografije te će na taj način djeca pročitati brojna znamenita djela u ranoj školskoj dobi. Što se pokušava izbjeći su dosadni, beživotni udžbenici.

MOJA DJECA

Može biti teško vjerovati da ovaj način podučavanja funkcionira, pogotovo kada drugi vršnjaci Vašeg djeteta čitaju sa 5, 6 ili 7 godina. Ali neka Vam posluže za primjer moja dva sina.

Mlađi sin Will naučio je sam sebe čitati u vrtiću, moj stariji sin Harper nije u potpunosti svladao čitanje do trećeg razreda. Ipak, obojica su, nakon što su razvili vještine dekodiranja, postali nezasitni čitatelji, konzumirajući gomile knjiga iz užitka tokom svog djetinjstva. U srednjoj školi, Harper je bio u 98-om postotku u čitanju na državnoj maturi. 

Dob u kojoj su naučili čitati nije bila povezana sa njihovom ljubavi prema čitanju i knjigama. Međutim, smatram da je krucijalna stvar bila način na koji su obrazovani.

Kada razmišljam ponovno o svojoj staroj prijateljici, žalim što tada nisam znala ono što sada znam pa da sam mogla ispraviti njezinu pogrešnu percepciju ovog oblika obrazovanja. Možda su njezina djeca, poput moje, mogla iskusiti brojne prednosti Waldorfskog obrazovanja.

- Sarah 

Prijevod: Katarina Matić

Original članka: http://blog.bellalunatoys.com/2011/waldorf-reading.html

*Volonterska aktivnost u sklopu projekta "Program za cjeloviti razvoj djeteta" pod pokroviteljstvom MRMSOSP-a, MZO-a i Grada Osijeka.

Sviđa Vam se članak? Podržite osječku waldorfsku priču!

Razvoj waldorfske pedagogije u Osijeku možete poduprijeti donacijom udruzi na račun 

IBAN:HR7423400091110711462

ISKRA waldorfska inicijativa

Antuna Matije Reljkovića 

31000 Osijek

ili skeniranjem barkoda

te unosom željenog iznosa.