U ovom članku: S obzirom na postojanje velikog broja kontradiktornih savjeta, sigurno se pitate kako odgojiti stabilno dijete. Prije nego što se sakrijete ispod jastuka, proučite ovih 13 navika koje svaki roditelj može promijeniti.

Stalno primjećujem objave o “razmaženoj” djeci koje kruže u posljednje vrijeme. Ne morate zapravo puno istraživati da naiđete na napisane izjave kako su današnja djeca lijena, narcisoidna i krajnje užasna.

Dok čitate takve članke kao roditelj mlađe djece osjećate se paralizirano i opterećeni strahom i miješanim porukama. Kako ispravno postupiti? U čemu griješim? Trebam li odustati i početi štedjeti za buduće psihološke tretmane svoje djece?

Ono što me najviše plaši je da smo toliko nadvladani strahom od osuđivanja u modernom roditeljstvu da se čini sigurnijim (i mnogo lakšim) ne poduzimati ništa, uključiti televizor i sakriti u imaginarnom svijetu tehnologije.

Trebate nešto znati.

Promjena započinje s jednim roditeljem i jednim djetetom u određenom vremenu. Imate mnogo prilike postaviti temelj koji vaše dijete očajnički treba i za kojim također čezne.

Osnova za osobine kao što su velikodušnost, odgovornost, uvažavanje, toplina, ljubaznost, spremnost pomoći i marljivost započinje se graditi tijekom ranog djetinjstva.

Sad slijedi teži dio.

Sve započinje s nama – roditeljima. Djeca nisu u stanju ne samo zrelo razmišljati za napuštanje određenih obrazaca ponašanja, nego i poduzimanja nečega u vezi toga. To započinje s nama kao roditeljima. Mi postavljamo temelj za odgoj stabilne djece.

Evo 13 jednostavnih načina koji nam pomažu podići stabilnu djecu. Vratimo se osnovama.

1. Granice

Ništa lakše, zar ne? Ali…Teško je postaviti granice prema djeci i pridržavati ih se. To pogotovo vrijedi kad se djeca opiru, neprestano vrište ili prijete govoreći stvari poput “Mrzim te!” Zapamtite da kad se djeca ovako ponašaju, oni ispunjavaju svoje vlastite potrebe na jedini način koji poznaju. Ovisno o granici, moguće je da prođe dosta vremena dok dijete svojevoljno prihvati granicu koju mu roditelj postavi.

Kad dijete započne odbijati i manje vrištati, to zapravo znači da je krenulo s procesom prihvaćanja granice. Kad je vaša granica u obliku zida (a ne vrata koja zbunjuju povremenim otvaranjem i zatvaranjem), vaše dijete će odskočiti i eventualno započeti s radom na zadovoljenju svojih potreba na drugi način.

Svijet je vrlo kaotično mjesto. Granice ne samo da stvaraju osjećaj prizemljenosti kod vašeg djeteta, nego mu pomažu i u ustrajnosti. Stoga zapamtite, za to služe cigleni zidovi, ne vrata.

1. Rutina

Djetinjstvo pruža mnoge nove i izazovne sadržaje. Učenje samokontroli, suosjećajnosti i kako se sprijateljiti i njegovati odnose s drugima. To su sve vrlo VELIKE stvari za djecu. Korištenjem jednostavnih pomagala, kao što su kartice s ispisanim rutinskim zadacima može pomoći djeci osjećati se prizemljenima i opuštenima. U stvari, saznanje što očekivati u vrijeme jela, jutra i večeri, donosi čak i najbezbrižnijem djetetu osjećaj olakšanja.

Vaše dijete je tvrdoglavo? Još bolje. Rutina osigurava djeci osjećaj kontrole, što je vrlo važno tvrdoglavom i odlučnom djetetu.

1. Rani odlazak na spavanje

San je vrlo važna sastavnica u razvoju zdravog mozga. Pomaže nam u preradi dnevnih događaja i učenju iz njih. Mozgovi djece neprekidno se razvijaju i stvaraju nove neuronske veze. San im je apsolutno potreban za njegovanje tih novih veza.

Između dječjih aktivnosti, škole i vremena provedenom s tehnološkim uređajima, djeca kasnije odlaze u krevet i teško im se umiriti prije nego što zaspu. Među najosnovnijim radnjama koje možete poduzeti za ponašanje, zdravlje i dobrobit vašeg djeteta je pomoći im dovoljno se naspavati.

1. Suosjećajnost

Što djeci stvarno treba za sreću i uspjeh? Odgovor većinu iznenađuje: Suosjećajnost. To je svojstvo koje nam omogućuje da se zamislimo na mjestu druge osobe. Nova istraživanja pokazuju ključnu ulogu suosjećajnosti u predviđanju sreće i uspjeha djeteta.

Iako su djeca predodređena da brinu, nisu rođeni suosjećajni, baš kao što se ne rađaju znajući kako naručiti bijelu kavu u Starbucksu. To je ponašanje koje se nauči.

“Suosjećajnost potiče ljubaznost, prosocijalno ponašanje i moralnu hrabrost i učinkovit je lijek protiv zlostavljanja, nasilja, predrasuda i rasizma. Zato se Forbes zalaže da tvrtke posluju po principu empatije i sagledavanja stvari s drugog gledišta. Harvardsko poslovno izvješće proglasilo je suosjećajnost jednim od osnovnih elemenata za uspješno vođenje i odličnu izvedbu.” Dr. Michelle Borba, psiholog i stručnjak za odgoj djece.

1. Zagrljaji

Ovo je citat Vriginije Satir, cijenjene obiteljske terapeutkinje: “Potrebna su nam četiri zagrljaja dnevno za preživljavanje, osam za očuvanje i dvanaest za rast.”

“Grljenje potiče oslobađanje oksitocina, poznatog i kao hormon ljubavi. Taj hormon sreće ima višestruko djelovanje na naša tijela. Jedan od učinaka je poticanje rasta. Istraživanja pokazuju da grljenje u vrlo kratkom roku podiže razinu oksitocina. Pri povećanoj razini oksitocina, razine nekoliko drugih hormona kao što su inzulinu sličan čimbenik rasta 1 (IGF-1) i živčani čimbenik rasta (NGF), su također povišene. Njegujući dodir zagrljaja može pospješiti rast djeteta.” (Pamela Li, pokretač stranice “Parenting for Brain”)

1. Zaigrani roditelji

Djeca ne govore “Imao/la sam naporan dan (…) Možemo li razgovarati?” Oni kažu: “Hoćeš li se igrati sa mnom?” Lawrence Cohen

Više ne odvajamo mnogo vremena svojeg života za zabavu i igranje. Naši dani ispunjeni su stresom, obvezama i napornim radom, i više nego ikad smo nepovezani sa svojom djecom, a da to i ne primjećujemo. Igra je rad za djecu i da bismo se povezali, moramo se igrati s djecom. Odložite mobitele i shvatite da djeca trebaju nas za igru. Zvuči glupo, ali isprazni videi s mačkama i nevažni ukusni recepti bit će uvijek tu godinama kasnije, dok naša djeca neće.

1. Vrijeme provedeno vani

“Kretanje putem aktivne slobodne igre, pogotovo vani, unapređuje sve aspekte djetetova života, od stvaralaštva preko školskog uspjeha do emocionalne stabilnosti. Djeca koja to ne čine onoliko koliko je potrebno imaju mnogo poteškoća – od problema s upravljanjem osjećajima (npr. plaču kad im ispadne šešir), držanjem olovke ili prevelikom upotrebom sile pri dodirivanju ostale djece.” (Meryl Davids Landau, autorica knjige “Enlightened Parenting”)

1. Kućanski poslovi

Bez obzira što je teško ostati uporan pri nagovaranju djece da obave kućanske poslove, djeci to iskustvo koristi.

Istraživanja pokazuju da djeca zadužena za obavljanje određenih kućanskih poslova imaju veće samopouzdanje, odgovornija su, bolje se nose s frustracijom i odlažu zadovoljavanje potreba, što doprinosi boljem uspjehu u školi.

Štoviše, istraživanje koje je proveo Marty Rossman pokazalo je da uključivanje djece u kućanske poslove u ranoj dobi može imati pozitivan učinak u kasnije u životu. Rossman tvrdi: “Naime, najbolji predkazatelj uspjeha mladih odraslih ljudi (u srednjim 20-tim godinama je sudjelovanje u kućanskim zadacima u dobi od tri do četiri godine.” (Deb Cohen, Centar za odgojno obrazovanje)

1. Veće ograničenje vremena provedenog za ekranom

“Za normalan razvoj neuroloških mreža mozga tijekom kritičnog razdoblja djetetu su potrebni su specifični poticaji iz vanjske okoline. Takva pravila evoluirala su tijekom stoljeća ljudske evolucije, stoga ne začuđuje da takvi poticaji ne dolaze s ekrana današnjih tablet uređaja. Ako malo dijete provodi previše vremena ispred ekrana pritom ne dobivajući potrebne poticaje iz stvarnog svijeta, njegov/njezin razvoj se usporava.” (Dr. Liraz Margalit, “Iza ponašanja online”)

1. Iskustva, ne predmeti

“Djeci traže manje stvari, a mnogo više smislenih iskustava. Kad odrastu, ne pamte predmete, nego vrijeme kad ste išli hvatati punoglavce u jezeru ili gradnju pješčanog dvorca kojeg je val srušio na plaži. Najbolja životna iskustva koštaju malo ili nimalo, kao što je piknik u parku, puhanje mjehurića u stražnjem dvorištu, crtanje kredom na pločniku ili loptanje, gdje zajedno provodite vrijeme. Djeca u stvarnosti žele kvalitetno provoditi vrijeme sa svojim roditeljima.” (Sally White, autorica o roditeljstvu)

1. Smanjenje žurbe

“Predlažem roditeljima da odvoje malo vremena za promatranje svoje djece, bez obzira igraju li se oni, pišu zadaću ili jedu užinu. Usporite i osjetite trenutak. Zapamtite i podsjećajte se kako su vaša djeca izuzetna. Sama pauza, čak i trenutna, može napraviti pomak.” (John Duffy, klinički psiholog)

1. Knjige za čitanje

Jedna od najvažnijih stvari koje roditelji mogu učiniti za djecu, osim brige o  zdravlju i sigurnosti, je čitanje s njima. To znači započeti dok su novorođenčad i još ne mogu govoriti i nastavljanje dugo u godinama kad si mogu sami čitati. Istraživanje za istraživanjem pokazala su da rano čitanje s djecom pomaže u učenju govora, interakcije i povezivanja s roditeljima te ranog usvajanja čitanja, dok čitanje s djecom koja to već znaju im pomaže u zbližavanju sa svojim skrbnicima, razumijevanju svijeta oko sebe i postajanju suosjećajnim pripadnicima ovog svijeta.” (Amy Joyce, autorica o roditeljstvu)

1. Glazba

“Znanstveno je dokazano da kad djeca nauče izvoditi glazbu, njihovi mozgovi počinju osjećati i obrađivati zvukove koje inače ne bi mogli čuti, što im pomaže da razviju “neuropsihološko razlikovanje” koje može pomoći u razvoju pismenosti i doprinijeti boljim rezultatima tijekom školovanja.” (Melissa Locker)

 

 

Članak prevela i prilagodila:

Marina Roksandić

 

Izvor članka:

https://themilitarywifeandmom.com/raise-well-adjusted-kid/

__________________________________________________________________

Sviđa Vam se članak? Podržite osječku waldorfsku priču!

Razvoj waldorfske pedagogije u Osijeku možete poduprijeti donacijom udruzi na račun 

IBAN:HR7423400091110711462

ISKRA waldorfska inicijativa

Antuna Matije Reljkovića 

31000 Osijek

ili skeniranjem barkoda

  

te unosom željenog iznosa.